tacno.me
tacno.me
Naslovna

Društvo

Zavod za hitnu pomoć: Više povreda u porodičnom nasilju nego na ulicama

Tokom dvije prosle sedmice avgusta broj povrijeđenih u porodičnom nasilju izjednačen je sa brojem povrijeđenih u opštem nasilju, sa značajnim udjelom slučajeva u Budvi.

27. avgust 2026. 20:30
Fotografija uz vijest: Zavod za hitnu pomoć: Više povreda u porodičnom nasilju nego na ulicama

Statistika Zavoda za hitnu medicinsku pomoć pokazuje da je tokom dvije prosle sedmice avgusta broj povrijeđenih u porodičnom nasilju izjednačen sa brojem povrijeđenih u opštem nasilju. Najviše slučajeva porodičnog nasilja zabilježeno je u Budvi, gdje nije bilo povreda iz drugih vidova nasilja.

Direktor Zavoda dr Vuk Niković je naveo da je ukupan broj pacijenata povrijeđenih u nasilju u tom periodu 22, od čega 11 u porodičnom nasilju. Nasilje se najčešće dešava u Podgorici, Budvi, Baru i Ulcinju, a sporadično i u drugim opštinama.

Uprkos kadrovskim problemima, ljekari su tokom turističke sezone obavili preko 6.000 ambulantnih pregleda sedmično. Od 10. do 23. avgusta pregledano je ukupno 12.544 pacijenata, sa 2.204 kućne posjete i 858 transporta. U istom periodu zbrinuto je 152 osoba povrijeđenih u saobraćaju.

Ljekari ističu da u ambulantama dominiraju pacijenti sa hroničnim bolestima, povredama i stomačnim virusima, bez povećanog broja slučajeva povezanih sa visokim temperaturama.

Zavod ima hronični deficit kadra, sa 97 radno aktivnih ljekara, od kojih je 20 na godišnjem odmoru, dok je sistematizovano 159 radnih mjesta.

Podaci o porastu porodičnog nasilja potvrđuju i nadležne institucije i nevladine organizacije. Tokom prošle godine vođeno je 2.958 krivičnih i prekršajnih postupaka vezanih za nasilje u porodici, što je više nego godinu ranije.

Rast je posebno primjetan u broju krivičnih postupaka, sa 796 u 2024. na 1.113 prošle godine, dok je broj prekršajnih postupaka pao sa 2.069 na 1.845.

Broj zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć u slučajevima nasilja u porodici i trgovine ljudima takođe je opao.

Prema izvještaju GREVIO-a iz 2024, iako je postignut napredak, rodni stereotipi i patrijarhalni stavovi i dalje su prisutni u crnogorskom društvu, uključujući medije i politiku, te utiču na stavove stručnjaka koji rade sa žrtvama i počiniocima nasilja.