Politika
Sukobi unutar vlasti: Đeljošaj i Jakšić Stojanović u novom sporu oko izbora direktorice škole u Ulcinju
Sukob potpredsjednika Vlade Nika Đeljošaja i ministarke prosvjete Anđele Jakšić Stojanović zbog izbora direktorice škole u Ulcinju samo je jedan od brojnih konflikata unutar vladajuće koalicije, koja uprkos nesuglasicama i dalje opstaje.
Sukob potpredsjednika Vlade i ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja s ministarkom prosvjete Anđelom Jakšić Stojanović zbog izbora direktorice ulcinjske Srednje mješovite škole “Bratstvo-jedinstvo” samo je jedan u nizu konflikata unutar vladajuće većine, koja se uprkos čestim nesuglasicama još drži na okupu.
Đeljošaj je oštro reagovao na izbor Snežane Živanović za direktoricu škole, tvrdeći da je neprihvatljivo da na čelu škole u kojoj se nastava odvija i na albanskom jeziku bude osoba koja ne govori albanski jezik. Nazvao je taj potez “institucionalnom provokacijom” i “izrazom albanofobije”, pozivajući građane Ulcinja, roditelje, nastavnike i zaposlene da “dignu glas”, a albanske političke partije i organizacije da se protiv toga “ujedine”.
Resor kojim rukovodi Jakšić Stojanović odgovorio je da nije tačna Đeljošajeva tvrdnja da Živanović ne govori albanski jezik, naglašavajući da se rukovodioci obrazovnih ustanova ne biraju prema nacionalnoj ili političkoj pripadnosti, već prema znanju, kompetencijama, iskustvu i rezultatima propisane procedure.
Đeljošaj je potom zatražio od ministarke da podnese ostavku zbog, kako je ocijenio, odnosa prema Albancima. Poručio je da će podnijeti ostavku i javno se izviniti ako Živanović pred medijima, na albanskom jeziku, predstavi svoj program i odgovori na pitanja na nivou koji odgovara B2 znanju tog jezika. Takođe je rekao da očekuje ostavku Jakšić Stojanović i Živanović ako se pokaže da direktorica ne posjeduje navedeni nivo znanja albanskog jezika.
Politikolog Miloš Perović ocjenjuje da opstanak vlasti uprkos brojnim konfliktima pokazuje koliko je koalicija heterogena, ali i koliko je partijama potreban zajednički okvir vlasti. "Vlast nije homogena politička struktura, već vrlo širok savez različitih interesa koji funkcioniše dok postoji minimum zajedničkog interesa", poručio je.
On je istakao da demokratska zrelost podrazumijeva da različite političke opcije mogu praviti kompromise i nastaviti da rade i kad nisu saglasne, ali da problem nastaje kada se neslaganja pretvaraju u javne obračune i međusobna uslovljavanja.
Sukobi unutar vlasti su se dešavali i ranije, između ostalog zbog izbora šefa policije, izmjena zakona, imenovanja kadrova iz bivšeg režima, podizanja spomenika Amfilohiju i drugih pitanja. Jedina kriza koja je rezultirala direktnim političkim posljedicama bila je izlazak Demokratske narodne partije iz Vlade početkom godine zbog spora oko izgradnje kolektora u naselju Botun.
Unatoč brojnim nesuglasicama, vladajuća koalicija je uspjela da održi stabilnost, a neki od sukoba su prevaziđeni kroz dijalog i kompromis.