Društvo
PISA 2025: Napredak u rezultatima, ali i dalje prisutne nejednakosti
Crnogorski petnaestogodišnjaci ostvarili su bolji rezultat na PISA testu, ali analize pokazuju da socijalne razlike i dalje utiču na postignuća, uz značajne razlike između djevojčica i dječaka.
Crnogorski petnaestogodišnjaci su na PISA 2025 testiranju pokazali napredak, posebno u prirodnim naukama gdje su ostvarili rekordnih 435 bodova. Ipak, analiza Ispitnog centra ukazuje na značajne razlike u postignućima po polu i socioekonomskom statusu, kao i na nizak nivo motivacije kod dijela učenika.
Djevojčice u čitanju imaju 41 bod više od dječaka, što predstavlja dvije godine učenja, dok samo 38,6% učenika dostiže najmanje osnovni nivo znanja u nauci, čitanju i matematici. Više od četvrtine učenika smatra da je škola gubljenje vremena, a gotovo 30% je u dvije sedmice najmanje tri puta zakasnilo na nastavu.
Ministarka prosvjete Anđela Jakšić Stojanović ističe da je Crna Gora prvi put na sredini liste zemalja učesnica PISA testa, uz napredak u svim oblastima, naročito u prirodnim naukama. Projekat "Nauka u fokusu" i druge aktivnosti doprinijele su ovom rezultatu, a plan je da do kraja 2027. sve škole budu opremljene savremenom ICT i EdTech opremom.
Direktor Ispitnog centra Miloš Trivić naglašava da je kontinuiran i sistemski rad sa nastavnicima i učenicima dao rezultate, ali da PISA rezultati predstavljaju obavezu za dalji rad.
Analiza pokazuje da djevojčice postižu bolje rezultate u čitanju i prirodnim naukama, dok je u matematici razlika minimalna, ali među učenicima sa najvišim nivoima matematičke pismenosti dječaka je više nego djevojčica.
Socioekonomski status značajno utiče na postignuća, sa većim procentom učenika iz ugroženih sredina koji ne dostižu osnovni nivo pismenosti, naročito u matematici.
Učenici su izrazili i nizak nivo motivacije i loš odnos prema školi, sa značajnim brojem onih koji često izostaju ili kasne na nastavu. Takođe, gotovo 38% vjeruje da ne mogu mnogo promijeniti svoj društveni položaj, dok 67,3% učenika ima razvojni način razmišljanja i postiže bolje rezultate.
Ministarka zaključuje da su rezultati ohrabrujući, ali da su suštinske promjene moguće kroz punu reformu obrazovnog sistema predviđenu Strategijom reforme obrazovanja od 2025. do 2035.