Politika
Lunić o tvrdnjama Spajića o hibridnom djelovanju: Zašto premijer više vjeruje javnosti nego službama?
Nikola Lunić komentariše izjavu premijera Spajića o hibridnom djelovanju protiv Crne Gore, ističući da su takve informacije obično predmet obavještajnih procedura i da je preskakanje tog procesa znak institucionalne krize.
Dok se pažnja javnosti usmjerava na pitanje o kojim državama je premijer Milojko Spajić govorio kada je tvrdio da će nastavak pregovora sa EU pratiti hibridno djelovanje, ostaje neodgovoreno pitanje zašto vrh izvršne vlasti više vjeruje javnosti nego sopstvenim institucijama u odbrani informacija o prijetnji po državu.
Konsultant iz oblasti geopolitike i bezbjednosti Nikola Lunić za “Vijesti” kaže da se operativna saznanja o stranom miješanju obično obrađuju kroz nacionalne obavještajne mehanizme, dijele sa saveznicima i tek nakon verifikacije prevode u javnu komunikaciju. "Premijer je taj redoslijed preskočio, i upravo ta odluka, više nego sam sadržaj objave, zaslužuje pažljivije čitanje", tvrdi Lunić.
On navodi da je prvo objašnjenje da je riječ o preventivnoj političkoj komunikaciji, pokušaju da se javnost imunizuje protiv kampanje diskreditacije. Međutim, u kontekstu navoda o jednom visokom funkcioneru Vlade pod uticajem kriminalnih struktura, situacija postaje složenija.
Lunić smatra da upozorenje na spoljnu prijetnju može biti i odbrana od unutrašnjeg sukoba unutar izvršne vlasti. Dodaje da ako premijer sumnja u lojalnost ili profesionalnu autonomiju djelova službi, javna objava postaje jedini kanal djelovanja bez rizika da informacija bude sabotirana iznutra.
"U tom slučaju, javna objava nije znak bezbjednosne strategije - ona je simptom institucionalne krize koja je odavno prevazišla granice jedne afere ili jednog mandata", ističe Lunić.
Premijer je tvrdio da su u hibridno djelovanje uključeni zvaničnici najmanje dvije države iz regiona, a "Vijesti" su objavile da su to Srbija i Albanija. Lunić objašnjava da javno imenovanje susjednih država predstavlja diplomatski čin najviše ozbiljnosti i zahtijeva dokazni prag koji nadilazi procjene neimenovanih izvora.
On dodaje da neimenovanje država omogućava premijeru da pošalje poruku bez zatvaranja diplomatskog prostora, posebno prema Srbiji i Albaniji, a da mediji preuzmu teret dokazivanja i eventualnih posljedica.
Lunić podsjeća da je Crna Gora uoči članstva u NATO-u 2017. godine bila izložena ozbiljnijim pokušajima destabilizacije, koje je prevazišla zahvaljujući kohezivnosti institucija. Danas, međutim, ta kohezija ne postoji zbog nepovjerenja između predsjednika i premijera, otvorenih pitanja lojalnosti unutar Vlade i upotrebe bezbjednosnog jezika u političke svrhe.
On zaključuje da hibridno djelovanje rijetko uzrokuje krizu, već je njen simptom i pojačivač, te da je važnije pitanje zašto vrh vlasti više vjeruje javnosti nego sopstvenim institucijama u odbrani države.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je "siguran" da je Spajić mislio na Hrvatsku, dok je šef albanske diplomatije Ferit Hodža istakao da Albanija nije i ne može biti dio bilo kakvog destabilizujućeg scenarija.