Politika
Da li bi slavljenje ratnih zločinaca trebalo biti krivično djelo u Crnoj Gori?
Nedostatak jasne zakonske definicije o kažnjivosti veličanja ratnih zločinaca otežava procesuiranje takvih slučajeva, dok se u BiH za to predviđaju strože sankcije.
U Crnoj Gori trenutno ne postoji eksplicitna zakonska odredba koja bi jasno kažnjavala veličanje ratnih zločinaca, što otežava tužilaštvima da procesuiraju takve slučajeve. Krivični zakonik propisuje kazne za javno odobravanje ili negiranje ratnih zločina, ali ne i za veličanje pojedinaca osuđenih za te zločine.
Advokat Velija Murić smatra da bi Ministarstvo pravde trebalo da predloži izmjene i dopune Krivičnog zakonika kako bi se jasno definisala odgovornost za veličanje ratnih zločinaca. On ističe da tužilaštva često odbacuju prijave zbog nejasnoća u zakonu, ali da postojeći propisi ipak pružaju mogućnost za gonjenje u slučajevima kada veličanje ratnih zločinaca podstiče mržnju.
Pravnik Damir Suljević navodi da je teško kvalifikovati veličanje ratnih zločinaca kao krivično djelo izazivanja mržnje bez direktnog poziva na nasilje ili mržnju. On smatra da bi trebalo razmotriti uvođenje posebnog krivičnog djela koje bi sankcionisalo takvo ponašanje, ali bez prekomjernog širenja krivične odgovornosti.
Poslanica DPS-a Sonja Popović ističe da je nedopustivo da se u Crnoj Gori s važnih društvenih pozicija veličaju osuđeni ratni zločinci i da je potrebno unaprijediti zakonodavni okvir. "Sloboda govora jeste jedna od temeljnih vrijednosti demokratskog društva, ali ona ne smije služiti kao paravan za normalizaciju ratnih zločina, mržnje i ideologija koje su iza sebe ostavile ogromne žrtve", poručila je.
U Bosni i Hercegovini postoji član 145a stav 6 Krivičnog zakona koji propisuje kaznu zatvora od najmanje tri godine za one koji na bilo koji način veličaju osuđene ratne zločince, uključujući imenovanje javnih objekata po njima ili dodjeljivanje priznanja.
Nedavno je podgoričko Više državno tužilaštvo formiralo predmet protiv mitropolita budimljansko-nikšićkog Metodija zbog veličanja Ratka Mladića, što pokazuje da se pravosudne institucije u Crnoj Gori bave ovim pitanjem, iako je pravni okvir nejasan.
Advokatica iz BiH Tatjana Vasić smatra da su suđenja za veličanje ratnih zločinaca u BiH pokazala da takve mjere ne doprinose pomirenju među narodima, jer se često istovremeno veličaju sopstvene žrtve, a umanjuju žrtve drugih strana.
Mnoge evropske zemlje imaju zakonske odredbe koje sankcionišu veličanje ratnih zločinaca ili totalitarnih režima, a BiH je jedina u regionu koja eksplicitno zabranjuje veličanje ratnih zločinaca krivičnim zakonom.