Crna Gora digitalno povezana, ali još nije dovoljno digitalno otporna

Iako veliki broj građana svakodnevno koristi mobilne telefone, aplikacije i društvene mreže, upitan je njihov nivo znanja o sigurnom korišćenju digitalnih servisa. Iz Uprave policije ističu da korisnici često ne znaju kako da provjere adresu veb sajta, prepoznaju lažne oglase ili utvrde ko stoji iza investicionih ponuda.

"Crna Gora je digitalno povezana, ali još nije dovoljno digitalno otporna", kaže Branko Džakula, stručnjak za sajber bezbjednost.

Prema podacima Ministarstva javne uprave, više od 88 odsto građana ima pristup internetu i svakodnevno koristi digitalne uređaje, ali to ne znači da posjeduju visok nivo digitalne pismenosti. Andreja Mihailović, menadžerka Inovacionog haba za sajber bezbjednost na Univerzitetu Crne Gore, objašnjava da digitalna pismenost uključuje mnogo više od operativnog korišćenja uređaja – ona podrazumijeva i sposobnost procjene izvora informacija, rješavanje problema i digitalnu bezbjednost.

U posljednje tri godine Uprava policije zaprimila je 62 krivične prijave za sajber kriminal, uključujući phishing, smishing, onlajn finansijske prevare i krađu identiteta. Džakula upozorava da niko nije potpuno imun na kvalitetno pripremljenu prevaru.

Posebno su ranjive starije osobe i oni sa manje razvijenim digitalnim vještinama, dok ni djeca i mladi nisu pošteđeni rizika. Starije generacije često ne prepoznaju lažne poruke koje navodno šalju banke ili državne institucije, dok mladi, iako vješti u korišćenju tehnologije, često ne prepoznaju dezinformacije, manipulativni sadržaj i deepfake zapise.

Iz Ministarstva javne uprave ističu da su prevare danas sofisticiranije i često uvjerljivo imitiraju legitimne institucije, oslanjajući se na izazivanje straha, osjećaja hitnosti, radoznalosti ili povjerenja. Razvoj vještačke inteligencije dodatno povećava ovaj izazov.

"Prevaranti koriste povjerenje, emocije i pritisak. Zloupotrebljavaju logotipe medija, imena državnih funkcionera, fotografije poznatih ljudi i izgled legitimnih portala. Nakon toga nude laku zaradu i traže da se odluka donese odmah", navode iz Uprave policije.

Primjeri poput platforme "DistributeX", protiv čijih je osnivača podnijeto više krivičnih prijava zbog sumnje na kripto i finansijsku prevaru, pokazuju da ni kancelarije, promotivni događaji i veliki broj članova nisu dokaz legitimnosti poslovnog modela.

Stručnjaci savjetuju da žrtve ne treba ismijavati jer "stid često dovodi do toga da ljudi kasno prijave prevaru, čime se smanjuje mogućnost da se šteta ograniči".

Ključna lekcija za korisnike interneta jeste da ne treba automatski vjerovati sadržaju samo zato što izgleda uvjerljivo ili dolazi iz naizgled poznatog izvora. Potrebno je provjeriti izvor, pošiljaoca i vjerodostojnost informacija putem nezavisnih kanala.

Iz Ministarstva javne uprave preporučuju poseban oprez pri otvaranju linkova iz SMS poruka, e-mailova, platformi poput Vibera, WhatsAppa i društvenih mreža. "Banke, državne institucije i ozbiljne kompanije nikada neće tražiti od građana dostavljanje osjetljivih podataka putem poruka".

Takođe, savjetuje se korišćenje snažnih lozinki, višefaktorske autentifikacije i ne dijeljenje ličnih podataka kako bi se povećala digitalna bezbjednost.