Mržnja i društvene podjele u Srbiji: Izazovi i posljedice

Građansko društvo i njegovi (ne)prijatelji

"Mržnja je mržnja, bez obzira ko ju je izgovorio i prema kome je usmjerena. Samo društvo koje jednako osuđuje svaki oblik nacionalne i vjerske netrpeljivosti može graditi budućnost u kojoj se na Drini čuju pjesme radosti, a ne poruke koje podsjećaju na devedesete”.

Za Antenu M piše: Aleksandra Bosnić Đurić

Većini građana u Srbiji, posebno onima koji se protive autoritarnim praksama, dosta je mržnje. Nije tačno da je 90% građana moralno deformisano usljed dugogodišnjeg šovinizma i nacionalizma, ali će tek nakon završetka aktuelne političke krize biti moguće sagledati štetu koju je ostavio posljednji autokratski režim. Jasnije će biti i posljedice ideoloških konstrukcija poput “viševekovne ugroženosti Srba” i “srpskog sveta”.

Ministarka u Vladi Srbije najprije je izjavila da bi ’98. godine etnički očistila Kosovo, a potom se nakon reakcije javnosti "korigovala" tvrdeći da je mislila na deportaciju. Miodrag Milićević iz nevladine organizacije Aktiv smatra da su takve izjave "raspirivanje međuetničke netrpeljivosti" i opasne jer stavljaju srpsku zajednicu na Kosovu u lošiji položaj. Izjavu ministarke osudila je i portparolka EU Anita Hiper, navodeći da je "suprotna vrijednostima ljudskog dostojanstva, pomirenja, odgovornosti i dobrosusjedskih odnosa".

Manifestacija Drinska regata završila je pjevanjem uvredljivih pjesama poput "Ne volim te Alija zato što si Balija", a učesnici su nosili majice s likom Ratka Mladića. Alen Muhić, autor knjige "Ja sam Alen", napisao je da su učesnici "žedni i željni mržnje" i da takve poruke vrijeđaju i bude bolna sjećanja na ratne traume. Naglasio je da je vrijeme da se mržnja ne opravdava kao tradicija ili šala.

U Novom Sadu su ispisani grafiti sa precrtanim brojem +384, što je pozivni broj koji nije dodijeljen nijednoj zemlji. Ova akcija je interpretirana kao pokušaj stvaranja dojma o vojvođanskom separatizmu, koji nije potvrđen ni na izborima ni u istraživanjima javnog mnjenja. Pokret slobodnih građana ocijenio je da je to politička predstava režima koji proizvodi neprijatelje kako bi skrenuo pažnju sa stvarnih problema.

Talas proizvodnje mržnje u Srbiji biće intenzivniji kako se približavaju izbori. Autoritarni režimi koriste model "zavadi pa vladaj", legitimišući vanredno stanje i nedemokratske poteze kao odbranu države. Ovakav pristup ne rješava društvene probleme, već ih produbljuje, stvarajući stalnog neprijatelja i zanemarujući pitanja poput korupcije i nepravde.

Radikalno korišćenje ovog modela dovodi do gubitka efekta stalnog označavanja neprijatelja, jer reakcije na mržnju slabe, a mržnja se vraća onima koji njome manipulišu.

A to za njih može biti zaista - teško.