Politika
Crna Gora i Hrvatska traže rješenje za otvorena pitanja prije kraja godine
Crna Gora želi do kraja 2026. privremeno zatvoriti pregovaračka poglavlja i postati članica EU do 2028. godine, ali otvorena bilateralna pitanja sa Hrvatskom predstavljaju izazov.
Crna Gora ima ambiciju da do kraja godine privremeno zatvori sva pregovaračka poglavlja kako bi ostvarila cilj članstva u Evropskoj uniji tokom 2028. godine. Međutim, Hrvatska podsjeća da je i ona jedna od 27 ravnopravnih država članica EU i da njena saglasnost zavisi od rješavanja otvorenih bilateralnih pitanja.
Iako Crna Gora ispuni sve reforme, neriješeni bilateralni sporovi mogu usporiti pristupni proces. Korišćenje takvih sporova kao instrumenta pritiska nije novost u EU, što pokazuju primjeri Sjeverne Makedonije i Hrvatske.
Za razliku od Slovenije koja je blokirala hrvatske pregovore, Hrvatska nije zaustavila pregovore Crne Gore, ali je blokirala Poglavlje 31 koje obuhvata spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku, gdje se prepliću otvorena pitanja između Zagreba i Podgorice.
Hrvatsko Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova 22. jula je pozvalo Crnu Goru na konstruktivan dijalog i intenziviranje rada na otvorenim pitanjima, ističući da "preostaje tek nekoliko mjeseci do kraja 2026. godine".
Portparol Evropske komisije Gijom Mersije rekao je da je komesarka Kos naglasila važnost dobrih odnosa između država članica i budućih članica EU, dodajući: "Uvjereni smo da se neslaganja mogu prevazići u nastojanju da ostvarimo zajednički cilj – veću, sigurniju i nezavisniju Evropu".
Hrvatska je blokirala zatvaranje Poglavlja 31 nakon usvajanja Rezolucije o genocidu u Jasenovcu u Crnoj Gori, što Zagreb smatra provokacijom. Takođe, Hrvatska traži rješavanje pitanja obeštećenja bivših logoraša, potrage za nestalim osobama, procesuiranja ratnih zločina, imovinsko-pravnih zahtjeva, očuvanja spomen-ploče u Morinju, razgraničenja na moru i povratka školskog broda "Jadran".
Crnogorsko Ministarstvo spoljnih poslova poručuje da se otvorena pitanja treba rješavati kroz dijalog i u duhu dobrosusjedskih odnosa, ističući napredak u pravima hrvatske manjine, pitanjima nestalih, procesuiranju ratnih zločina, državnim granicama i brodu "Jadran".
Dugogodišnji briselski dopisnik Augustin Palokaj smatra da nema skrivenih namjera, ali upozorava na osjetljivost hrvatske javnosti zbog ratnih zločina i percepcije uticaja Srbije u Crnoj Gori. On očekuje da bi rješenje moglo biti pronađeno do kraja ljeta.
Crna Gora je najnapredniji kandidat za članstvo u EU, privremeno zatvorivši 18 od 33 pregovaračka poglavlja. Do kraja godine želi zatvoriti preostalih 15, uključujući Poglavlje 31, za šta je potrebna jednoglasna saglasnost svih država članica EU.
Nakon pregovora slijedi potpisivanje Sporazuma o pristupanju koji moraju ratifikovati sve države članice i država kandidat, što obično traje godinu do godinu i po.
Da bi Crna Gora postigla cilj članstva do 2028. godine, pregovori moraju biti završeni do kraja 2026. godine, a uspjeh će zavisiti i od pronalaska prihvatljivog rješenja sa Zagrebom za otvorena bilateralna pitanja prije isteka vremena.