Zašto na procrnogorskoj sceni godinama nema nove ozbiljne političke snage

Nove procrnogorske političke inicijative suočavaju se s dominacijom Demokratske partije socijalista (DPS) i često ponavljaju iste nedemokratske obrasce kao i etablirane partije. Čak i one koje to ne rade, nastaju u vremenu kada novac, klijentelizam i lični interesi dominiraju političkom scenom, što otežava njihov uspjeh bez značajnih resursa.

Docentkinja Nikoleta Đukanović ističe da problem nije samo dominantna pozicija DPS-a, već i to što nove inicijative ne nude suštinski drugačiji model političkog djelovanja. "Često nastaju kao odgovor na nezadovoljstvo postojećim partijama, ali vrlo brzo reprodukuju iste obrasce personalizacije, unutrašnjih sukoba, nedostatka demokratskih procedura i borbe za političku vidljivost", navodi Đukanović.

Ona dodaje da nije dovoljno ponuditi samo oštriju retoriku protiv Andrije Mandića, nacionalizma ili ugrožavanja državnog identiteta, jer građani imaju i druge konkretne probleme poput životnog standarda, korupcije, obrazovanja i zdravstva. Nova politička snaga mora imati odgovore i na ta pitanja.

Izvršni koordinator GI “21. maj” Rade Bojović smatra da je politički pridjev "procrnogorski" izgubio smisao jer su parlamentarne stranke interesne i trgovačke grupe koje komercijalizuju ideologije. DPS, prema njegovim riječima, teži monopolu na procrnogorskom polu, dok Evropski savez pokušava bez kritike prema DPS-u osvojiti preostale birače. Bojović tvrdi da se "Stega - evropski klub 28" ne razlikuje bitno od DPS-a i Evropskog saveza.

Predstavnici "Stege" kažu da nisu politička partija, već platforma intelektualaca i mladih koji žele konkretan politički angažman. Đukanović ističe da je slučaj "Stege" ilustrativan zbog unutrašnjih razilaženja oko političkog angažovanja i pitanja demokratskih principa.

Politička kultura u Crnoj Gori je još uvijek vezana za pojedince i lidere, a medijska vidljivost i popularnost na društvenim mrežama nisu isto što i politička organizacija i povjerenje građana. Ključni izazov je izgradnja drugačije političke kulture, jer ako nove inicijative nastaju na nepovjerenju i netransparentnim odlukama, teško mogu uvjerljivo zastupati demokratizaciju društva.

Rade Bojović podsjeća da su parlamentarne stranke raspolažu sa preko 17 miliona eura budžetskog novca, dok vanparlamentarne alternative imaju znatno manje resursa, što otežava njihovu afirmaciju. On vjeruje u potrebu postojanja ozbiljnog, alternativnog i kritičkog glasa, čak i ako je marginalan.

Milka Tadić Mijović poručuje da je potrebna partija koja će se umjesto identitetskih pitanja baviti ekonomijom, obrazovanjem i zdravstvom.

Nove procrnogorske inicijative, poput "Stege - evropskog kluba 28", Crnogorske evropske partije, Patriotsko-komitskog saveza i Stranke evropskog progresa, do sada nisu uspjeli da se snažnije etabliraju na političkoj sceni, često ne prelazeći cenzus na izborima.

"Stega - evropski klub 28" najavila je učešće na parlamentarnim izborima 2027. godine, dok su druge inicijative poput GI "21. maj" i CEP-a učestvovale na lokalnim izborima bez značajnijeg uspjeha.

Sve navedeno ukazuje na izazove s kojima se suočavaju nove političke snage na procrnogorskom spektru, posebno u uslovima dominacije etabliranih partija i nedostatka resursa.