Zakoni se usvajaju, primjena i sajber kapaciteti još čekaju: Crna Gora na putu ka jedinstvenom digitalnom tržištu EU

Digitalna reforma nije zavrsena kada je zakon usvojen ili informacioni sistem pusten u rad, već kada građanin ili kompanija mogu pouzdano, brzo i potpuno elektronski da zavrse određeni postupak, poručuje Nada Rakočević

Crna Gora bi i prije članstva u Evropskoj uniji (EU) mogla da koristi dio pogodnosti jedinstvenog digitalnog tržišta, ali usvajanje zakona i uspostavljanje institucija nijesu dovoljni bez njihove pune primjene. Dok Ministarstvo javne uprave (MJU) tvrdi da je ispunilo reformske korake iz svoje nadležnosti, iz Privredne komore upozoravaju da se uspjeh mora mjeriti funkcionalnim elektronskim uslugama, a Evropska komisija (EK) poručuje da pristup pojedinačnim segmentima tržišta zavisi od usklađivanja s pravilima EU i njihove djelotvorne primjene.

Četvrti izvještaj Vlade o sprovođenju Reformske agende Crne Gore pokazao je da je, uz napredak u digitalnom identitetu i sajber zaštiti, dio obaveza i dalje djelimično ispunjen. Među njima su usklađivanje sa evropskim Aktom o gigabitnoj infrastrukturi, operativnost Agencije za sajber bezbjednost i elektronska registracija privrednih subjekata s elektronskim plaćanjem.

Sprovođenje reformi iz Reformske agende za period 2024-2027. uslov je za dobijanje novca iz Instrumenta za reforme i rast u okviru Plana rasta EU za Zapadni Balkan. Paket za region vrijedi šest milijardi eura, a za Crnu Goru opredijeljeno je 383,5 miliona eura, od čega 110 miliona bespovratnih sredstava i 273,5 miliona povoljnih kredita.

Plan rasta predviđa postepeno otvaranje pojedinih oblasti jedinstvenog tržišta EU zemljama Zapadnog Balkana i prije članstva, uz ispunjavanje reformskih i regulatornih uslova.

Među sedam prioritetnih oblasti nalaze se slobodno kretanje roba, usluga i radnika, pristup sistemu SEPA (Jedinstveno područje plaćanja u eurima), olakšavanje drumskog prevoza, integracija energetskih tržišta, uključivanje u industrijske lance snabdijevanja i jedinstveno digitalno tržište.

Za Crnu Goru taj proces u praksi podrazumijeva razvoj digitalne infrastrukture, širu primjenu elektronskih javnih usluga i digitalnog identiteta, kao i jačanje zaštite od sajber prijetnji.

EK: ZATVARANJE POGLAVLJA 10 NE ZNAČI DA JE SVE ISPUNJENO

Iz Evropske komisije su nam kazali da je postepena integracija u jedinstveno tržište, uključujući digitalno, jedan od glavnih ciljeva Plana rasta. “Pristup svakom pojedinačnom segmentu tržišta zahtijeva prethodno usklađivanje sa odgovarajućim pravilima EU, kao i postojanje institucija i infrastrukture neophodnih za njihovu primjenu”, naveli su.

Komisija ocjenjuje da je digitalna strategija Crne Gore sada u velikoj mjeri usklađena s ciljevima evropske Digitalne decenije (Strategija Evropske unije kojom se utvrđuju ciljevi i pravci digitalne transformacije do 2030. godine), uključujući opredjeljenje Crne Gore da dodatno unaprijedi digitalnu infrastrukturu i smanji zavisnost, poveća digitalnu pismenost i podstakne razvoj digitalnih usluga.

Iz EK podsjećaju i da je Poglavlje 10 (Informaciono društvo i mediji) Crna Gora privremeno zatvorila u decembru 2024, ali da to ne znači da su sve obaveze završene. Crna Gora, poručuju, treba da nastavi usklađivanje u oblastima sajber bezbjednosti, elektronskih komunikacija i digitalnih usluga i obezbijedi primjenu pravila najkasnije do pristupanja EU.

Za uključivanje u evropski režim “Roming kao kod kuće”, prema EK, neophodno je potpuno usklađivanje i primjena pravila o romingu, nakon čega bi mogao biti potpisan odgovarajući bilateralni sporazum s Unijom. Komisija nije navela fiksan rok za dalje uključivanje u digitalno tržište, ističući da tempo prvenstveno zavisi od napretka same Crne Gore u usklađivanju sa regulatornim okvirom EU i njegovoj djelotvornoj primjeni.

DIGITALNI NOVČANIK DOBIO ZAKONSKI OSNOV, ALI JOŠ NIJE DOSTUPAN

Jedan od koraka koji Vlada smatra ispunjenim jeste usklađivanje s evropskim pravilima o digitalnom identitetu. Skupština je 26. juna usvojila Zakon o elektronskoj identifikaciji i uslugama povjerenja, koji je stupio na snagu 8. jula 2026. Time je, prema MJU, stvoren pravni osnov za novčanik digitalnog identiteta i usklađivanje s okvirom eIDAS 2 (Uredba EU čiji je cilj a ukloni prepreke u prekograničnom prepoznavanju digitalnih identiteta i stvori jedinstven, siguran i interoperabilan okvir za sve države članice EU i Evropskog ekonomskog prostora).

“Crna Gora ima i obavezu iz Reformske agende da implementira digitalni novčanik, čemu će Ministarstvo biti u potpunosti posvećeno”, poručili su iz MJU.

Novčanik digitalnog identiteta (digitalni novčanik) je aplikacija koja građanima omogućava da na mobilnom telefonu čuvaju i koriste digitalna dokumenta, potvrđuju svoj identitet i pristupaju elektronskim uslugama.

Iz MJU su objasnili da za donošenje podzakonskih akata postoji rok od 18 mjeseci, odnosno do januara 2028, a da je za uspostavljanje novčanika predviđeno dodatnih 18 mjeseci od njihovog donošenja. Cilj im je, kako tvrde, da sistem bude spreman i ranije, u skladu s Reformskom agendom i tehničkom spremnošću institucija.

Prve funkcije, kako dodaju, trebalo bi da omoguće bezbjednu elektronsku identifikaciju, autentifikaciju i čuvanje i potvrđivanje osnovnih identitetskih podataka. “Upotreba novčanika biće dobrovoljna i besplatna za građane, dok će postojeći načini pristupa elektronskim uslugama ostati dostupni”, kazali su iz MJU, uz napomenu da broj i dinamika usluga zavise i od povezivanja registara drugih institucija.

GIGABITNA INFRASTRUKTURA: ČEKA SE ZAKON

Usklađivanje s evropskim Aktom o gigabitnoj infrastrukturi trebalo je završiti do decembra 2025, ali je u Vladinom izvještaju pripremljenom u julu 2026. korak označen kao djelimično ispunjen. Cilj pravila jeste jeftinija i jednostavnija izgradnja brzih komunikacionih mreža, uz korišćenje postojeće infrastrukture i koordinisanje radova.

MJU navodi da je Vlada 23. aprila utvrdila Predlog zakona o korišćenju fizičke infrastrukture za postavljanje elektronskih komunikacionih mreža veoma velikog kapaciteta, koji je upućen Skupštini, prošao nadležna radna tijela i čije se donošenje očekuje. Ministarstvo ističe da je tekst pripreman uz kontinuirano usaglašavanje s EK i da će po završetku parlamentarne procedure biti stvoreni uslovi za primjenu novih pravila.

Sekretarka Odbora udruženja za ICT Privredne komore Crne Gore Nada Rakočević ocjenjuje da ovaj primjer pokazuje razliku između uspostavljanja regulatornog okvira i stvarne funkcionalnosti sistema. “Digitalna reforma nije završena kada je zakon usvojen ili informacioni sistem pušten u rad, već kada građanin ili kompanija mogu pouzdano, brzo i potpuno elektronski da završe određeni postupak”, rekla je.

AGENCIJA ZA SAJBER BEZBJEDNOST IMA 32 ZAPOSLENA OD PLANIRANIH 118

Operativnost Agencije za sajber bezbjednost takođe je u Vladinom izvještaju ocijenjena kao djelimično ispunjena. U vrijeme njegove pripreme Agencija je imala 30 zaposlenih od 118 sistematizovanih mjesta. Iz MJU sada navode da Agencija zapošljava 32 osobe, a da će se preostala radna mjesta popunjavati postepeno, prema potrebama i budžetskim mogućnostima.

Ministarstvo tvrdi da Agencija već obavlja redovne aktivnosti, uključujući stručni nadzor nad mjerama informacione bezbjednosti započet u julu 2026, kao i saradnju s međunarodnim partnerima.

Za razliku od Agencije, čija je puna operativnost u Vladinom izvještaju označena kao djelimično ostvarena, CIRT.ME (nacionalni tim za odgovor na računarsko-bezbjednosne incidente) i MNE Gov CIRT (tim usmjeren na zaštitu informacionih sistema državne uprave) dobili su međunarodni status “Accredited”, čime je ispunjen zaseban reformski korak povezan s njihovom operativnošću.

Rakočević upozorava da nedostatak sajber stručnjaka predstavlja ozbiljan izazov za otpornost države i privrede, jer Agencija mora nadzirati i koordinisati zaštitu ne samo uprave nego i važnih subjekata u energetici, telekomunikacijama, finansijama i transportu. Država se za iste kadrove takmiči s privatnim ICT sektorom, pa, prema njenim riječima, nije dovoljno samo povećati broj predviđenih radnih mjesta, već treba obezbijediti uslove za privlačenje i zadržavanje stručnjaka.

REGISTRACIJA PREDUZEĆA: TEHNIKA SPREMNA, PROVIZIJE NERIJEŠENE

Modul za elektronsku registraciju svih vrsta privrednih subjekata je razvijen, a elektronsko plaćanje poreza tehnički testirano, ali se za puštanje u upotrebu mora riješiti pitanje bankarskih provizija. Istovremeno se radi na povezivanju domaćeg registra s evropskim sistemom poslovnih registara - BRIS. Zbog toga je i ovaj reformski korak, s rokom u junu 2026, u Vladinom izvještaju označen kao djelimično ispunjen.

Na pitanje zašto provizije još nijesu riješene i kada se može očekivati potpuno elektronsko osnivanje i poslovanje preduzeća, iz MJU su odgovorili da su obezbijedili sve tehničke uslove, dok je rješavanje preostalih pitanja u nadležnosti Ministarstva finansija i Poreske uprave. Iz Ministarstva finansija, u čijem sastavu je Poreska uprava, nijesu odgovorili na pitanja da li je riješen problem bankarskih provizija koji otežava uvođenje elektronskog plaćanja poreskih obaveza i, ukoliko nije, zbog čega i kada se može očekivati njegovo rješavanje.

Rakočević ističe da je za privredu naročito važna interoperabilnost, odnosno razmjena podataka između registara. “Nije dovoljno da institucije pojedinačno digitalizuju svoje registre ako kompanija i dalje mora iste podatke da dostavlja različitim institucijama”, rekla je.

Poručuje da zato cilj ne treba da bude samo prebacivanje postojećih administrativnih procedura u elektronski oblik, već njihova suštinska transformacija, kroz primjenu principa “samo jednom” (once only), povezivanje registara, digitalni identitet, elektronski potpis i potpuno elektronske usluge.

ČEKA SE OCJENA EK O ISPLATI 97,3 MILIONA EURA

Crna Gora je u četvrtom zahtjevu za plaćanje Evropskoj komisiji prijavila 34 od 41 reformskog koraka kao potpuno ispunjena, uz očekivanu podršku do 97,3 miliona eura. Iz EK su objasnili da je ocjenjivanje zahtjeva u toku i da tek treba utvrditi koji su koraci ispunjeni na osnovu dostavljenih dokaza. “U ovoj fazi ne možemo prejudicirati rezultate ocjenjivanja pojedinačnih reformskih koraka niti potvrditi iznos ili termin naredne isplate”, poručili su.

Iz MJU su, odgovarajući na pitanje o udjelu digitalizacije u toj isplati i riziku od njenog umanjenja, kazali da su sve reforme iz nadležnosti Ministarstva predviđene do sada u potpunosti ispunjene. Do kraja decembra predviđena su još dva koraka, za koja očekuju da će biti završena prema planu, pa ne vide rizik od umanjenja sredstava po tom osnovu. Nijesu precizirali koliki dio očekivane isplate otpada na digitalizaciju.

Privredna komora upozorava da rokovi i novčani podsticaji mogu ubrzati reforme, ali da se uspjeh ne smije mjeriti brojem usvojenih zakona i formalno osnovanih institucija.

Rakočević je kao primjer uspješne reforme navela pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), ističući da njegov značaj nije samo u tome što je Crna Gora pristupila evropskom platnom području, već što su već ostvarene konkretne uštede.

Podsjetila je da je u prvih šest mjeseci primjene SEPA sistema u Crnoj Gori realizovano je više od 82.000 transakcija vrijednih preko 1,6 milijardi eura, uz procijenjene uštede za građane i privredu od oko 3,8 miliona eura.

“To je primjer reforme čiji se efekat direktno vidi kroz niže troškove, kraće vrijeme transakcija i jednostavnije poslovanje”, kazala je Rakočević.

Slične rezultate, kako je dodala, potrebno je ostvariti i u oblastima digitalnog identiteta, elektronskog plaćanja i povezivanja poslovnih registara.

“Privreda je, u krajnjem, jedan od najboljih pokazatelja uspješnosti digitalnih reformi. Ako kompanija može brže da se registruje, elektronski identifikuje, izvrši plaćanje, dobije potrebne podatke bez ponovnog dostavljanja dokumentacije i posluje prekogranično uz manje troškove, onda se može govoriti o stvarnoj, a ne samo formalnoj digitalnoj transformaciji”, zaključila je Rakočević.

Iz MJU poručuju da je cilj da građani i kompanije koristi jedinstvenog digitalnog tržišta osjete i prije članstva u EU - kroz lakši prekogranični digitalni identitet i potpis, elektronske usluge, trgovinu i približavanje pravilima o romingu. Te mogućnosti će se, navode, otvarati postepeno, kako se budu ispunjavali pravni i tehnički uslovi, uz cilj da ključni preduslovi budu ostvareni do kraja 2027. godine.

Ovaj tekst je pripremljen u okviru projekta “Novinari za javni interes: Šta je Plan rasta građanima”. Projekat realizuje Društvo profesionalnih novinara Crne Gore, uz podršku Instituta alternativa.