Zakon o oduzimanju imovine ne predviđa postupke protiv sumnjive imovine

Novi zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalom jeste korak naprijed, ali neće omogućiti državi da, bez prethodno pokrenutog krivičnog postupka, ispita kako je neko bez zakonitih prihoda stekao milionsku imovinu, što je najveće ograničenje ovog propisa - tvrdi zamjenik izvršnog direktora Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Dejan Milovac.

On je rekao da se postupak ne vodi protiv sumnjive imovine, nezavisno od krivičnog postupka, već ostaje vezan za konkretno lice i postojanje krivičnog predmeta protiv njega.

"Crnoj Gori je bio potreban stvarni anti-mafija zakon, zasnovan na građanskom postupku protiv sumnjive imovine, snažnim finansijskim istragama, specijalizovanim i nezavisnim institucijama, strogoj sudskoj kontroli i punoj javnosti upravljanja oduzetom imovinom", kazao je Milovac.

On upozorava da će van domašaja zakona ostati najveći dio tzv. prvobitne akumulacije prljavog kapitala i mnogi pojedinci koji su se tokom tranzicije bogatili na račun građana, državne imovine i budžeta.

Propisom se uvodi poseban model trajnog oduzimanja imovine vrijedne najmanje 50 hiljada eura prije pravosnažne presude u strogo propisanim slučajevima organizovanog kriminala. Međutim, postupak je i dalje vezan za konkretno lice i potvrđenu optužnicu za krivična djela u okviru kriminalne organizacije.

Milovac ističe da zakon ne propisuje dovoljno jasno šta tužilaštvo mora dokazati da bi sud zaključio da je imovina stečena kriminalom, što ostavlja prostor za različite interpretacije.

Takođe, upozorava na nedostatak specijalizovanih finansijskih istražitelja, ekonomskih i poreskih stručnjaka, forenzičkih računovođa i tužilaca osposobljenih za praćenje složenih tokova novca i međunarodnih transakcija.

"Formiranje finansijskih istražnih timova zakonom je ostavljeno samo kao mogućnost, umjesto da bude obavezno u složenim predmetima organizovanog kriminala i visoke korupcije", naveo je Milovac.

On dodaje da privremeno blokiranje imovine može trajati godinama bez obavezne periodične sudske kontrole, dok izvršna vlast dobija široka ovlašćenja za upravljanje i prodaju imovine prije konačne sudske odluke.

"Takva ovlašćenja nijesu praćena odgovarajućim stepenom transparentnosti", istakao je Milovac i dodao da javnost mora imati pristup podacima o broju finansijskih istraga, privremeno blokiranoj i trajno oduzetoj imovini, kao i o upravljanju oduzetim kompanijama.

On upozorava da će bez tih podataka vlast moći da predstavi privremeno blokiranu imovinu kao konačni rezultat, iako će dio te imovine možda biti vraćen vlasnicima.

Milovac zaključuje da pravi test zakona neće biti broj otvorenih postupaka, već vrijednost imovine koja je pravosnažno oduzeta, kvalitetno sačuvana i vraćena građanima, kao i da li će se zakon primjenjivati jednako prema svima.

"Selektivna primjena bi ovaj zakon pretvorila u sredstvo političkog obračuna, umjesto u mehanizam za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije", upozorio je izvršni direktor MANS-a.