Društvo
Za varijabile ima, za štete od požara nema: Građani čekaju, država odlaže isplatu prošlogodišnje štete
Država nema dovoljno novca za isplatu šteta od prošlogodišnjih požara, pa građani moraju čekati dok se ne obezbijede sredstva za sve zahtjeve.
Građani koji čekaju pomoć za štetu od prošlogodišnjih požara moraće da se naoružaju strpljenjem jer država nema dovoljno novca za sve zahtjeve. Isplata, prema posljednjim informacijama Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, neće početi dok ne budu obezbijeđena sredstva za sve pojedinačne štete.
Komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda trenutno raspolaže sa 131.192,45 eura, što je znatno manje od procijenjenih šteta koje iznose oko 3,5 miliona eura. Od toga se oko 2,5 miliona odnosi na zahtjeve fizičkih lica, a štete nastale od požara čine približno 90 odsto ukupne štete.
Iz Ministarstva su saopštili da je zbog manjka novca pomjeren ranije najavljeni početak isplate, koji je bio očekivan krajem jula. "Rok koji je Komisija prethodno najavila je pomjeren jer Komisija trenutno raspolaže određenim iznosom sredstava koji je nedovoljan kako bi se isplatile sve naknade za štete koje su nastale u prošlogodišnjim požarima. Sa isplatom će se početi tek kada se obezbijede sredstva za isplatu svih pojedinačnih šteta", naveli su iz Ministarstva.
Nisu precizirali koliko novca nedostaje niti koliki je ukupni iznos potreban za realizaciju svih odluka.
Prema Informaciji dostavljenoj Vladi, Komisiji je u martu iz tekuće budžetske rezerve opredijeljeno 200.000 eura, od čega je realizovano 90 odluka ukupne vrijednosti 68.807,55 eura, pa je ostalo 131.192,45 eura.
Komisija je do maja ove godine donijela odluke po zahtjevima fizičkih lica za štete nastale tokom 2025, kojima je odobrena naknada do 10 odsto procijenjene štete, ali te odluke nijesu realizovane zbog nedostatka sredstava.
Iz Ministarstva su kazali da su svi zahtjevi za naknadu štete obrađeni i čekaju isplatu kada se obezbijede potrebna sredstva.
Prema ranijim podacima, Komisiji je pristiglo oko 550 zahtjeva za naknadu štete od požara iz 2025, najviše iz Podgorice, a nakon Glavnog grada najveći broj zahtjeva dostavile su opštine Danilovgrad, Šavnik, Pljevlja, Rožaje, Bijelo Polje, Budva, Bar i Nikšić.
Mještanin Pipera Milovan Marković, čijoj porodici su u prošlogodišnjim požarima stradali vinogradi i maslinjaci, ističe da se posljedice čekanja državne pomoći već osjećaju. "Mi ove godine, poslije požara koji su nam prošle uništili dobar dio vinograda i maslinjaka, nijesmo mogli ozbiljno da planiramo obnovu, kao ni mnogi drugi u Piperima, jer od države nije bilo pomoći", rekao je Marković.
On dodaje da su se mnogi oslonili na najavljenu pomoć jer nijesu imali novca da sami saniraju štetu. "Mnogi su se pouzdali u to da će ona stići i čekali su, jer nijesu imali odakle da sami saniraju ono što je uništeno, a posljedice tog ‘nadanja’ sad dolaze na naplatu. Oni koji nijesu mogli da revitalizuju zasade ove godine, kao što vjerovatno neće moći ni sljedeće, nemaju sad što da uberu, jer nijesu imali čime ni da obnove ono što je vatra progutala".
Marković ocjenjuje da je takav odnos prema pogođenim domaćinstvima "poraz za selo i crnogorsku poljoprivredu" i da bi dio ljudi zbog toga mogao potpuno odustati od proizvodnje.
Posebno kritikuje činjenicu da država za druge rashode nalazi novac, dok građani pogođeni nepogodama čekaju. "Za varijabile, honorare, putne troškove i ‘kuferte’ se uvijek ima ‘budžetskih rezervi’, dok za građane i pomoć i podršku u situacijama u kojima se nađu usljed prirodnih katastrofa koje ih zadese, čak i kad jedva žive glave izvuku, a kamoli dio imovine, gotovo da nema nikad", kazao je.
Porodica Milovana Markovića uspjela je da počne obnovu zahvaljujući pomoći rođaka, komšija i mještana Pipera, ali on smatra da solidarnost ne smije biti zamjena za institucionalnu pomoć. "Solidarnost, kao u našem slučaju koju smo doživjeli, nešto je najljepše što društvo može da pokaže, ali država ne smije da se osloni na to da će građani jedni druge spašavati svaki put kada sistem koji zbog nas postoji i koji mi finansiramo zakaže".
Marković upozorava da se isto pitanje sada postavlja i za građane čija su imanja stradala u ovogodišnjim požarima. "Ako mi, koji smo 2025. ostali bez dijela onoga što smo stvarali i nijesmo dobili ništa, čemu oni da se nadaju 2027", pita Marković.