Za 11 godina samo dva predmeta za negiranje genocida i ratnih zločina, bez osuđujućih presuda

Od 2015. godine do danas, u Crnoj Gori niko nije pravosnažano osuđen za negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, a u tom periodu sudije su odlučivale u svega dva takva predmeta.

Prema podacima Sudskog savjeta, jedan predmet je pravosnažno riješen oslobađajućom presudom, dok nema pravosnažno osuđenih lica za navedeno krivično djelo iz člana 370 stav 2 Krivičnog zakonika.

Talas veličanja ratnih zločinaca pokrenula je smrt bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, kojeg je Haški tribunal proglasio krivim za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona ratovanja u BiH. Mladića su slavili i crnogorski političari i dio sveštenstva Srpske pravoslavne crkve.

Zbog veličanja Mladića, podgoričko Više državno tužilaštvo formiralo je predmet protiv mitropolita budimljansko-nikšićkog Metodija zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje. On je 28. avgusta u Pivskom manastiru rekao da je narod u Mladiću “prepoznao sve one divne i svete odlike srpskih ratnika i vitezova”.

Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj i potpredsjednik parlamenta Nikola Camaj relativizovali su osuđujuću presudu bivšim čelnicima Oslobodilačke vojske Kosova, nazvavši je sramnom.

Advokat Velija Murić ocijenio je da riječi izgovorene s visokih adresa u širokim narodnim masama primaju bez kritičkog suda, te da pravosudne institucije treba da pristupe tim slučajevima s posebnim senzibilitetom, oslanjajući se na činjenice i postojeće rezolucije.

On je rekao: “Najgori zakon je bolji, nego da ga uopšte nema. Ali kad zakon postoji a ne primjenjuje se, isto je kao da ga i nema.”

Murić je dodao da Crna Gora još nema zakon o lustraciji, koji bi pomogao društvu da se suoči s prošlošću, te da trenutno nema izgleda za spektakularne promjene, zbog čega se vidi skoro masovno negiranje genocida i ratnih zločina.

Govoreći o presudama Specijalizovanih vijeća u Hagu, Murić je podsjetio da su one još nepravosnažne i da treba biti obazriv prema žrtvama i pravnim pitanjima koja nisu dobila definitivni sudski epilog.

Iz Ministarstva pravde su kazali da će se tek nakon praćenja primjene postojećih i predloženih odredbi Krivičnog zakonika i konsultacija s Evropskom komisijom moći ocijeniti potreba za uvođenjem krivičnog djela koje zabranjuje slavljenje ratnih zločinaca.

Opozicioni Evropski savez najavio je da će predložiti izmjene KZ-a kojima bi se jasno propisalo da javno veličanje osuđenih ratnih zločinaca predstavlja krivično djelo.

Bošnjačka stranka je predložila amandman kojim bi se predviđale zatvorske kazne od šest mjeseci do pet godina za one koji javno veličaju osuđene ratne zločince, ali je amandman povučen dok se ne dobije mišljenje Evropske komisije.

Advokat Dalibor Tomović smatra da mali broj predmeta i nedostatak pravosnažnih osuda odražavaju društvenu klimu u kojoj se dugo veličalo svoje, dok su se tuđe žrtve često ignorisale ili umanjivale.

On je rekao: “Crnogorsko društvo jednostavno nije bilo dovoljno zrelo da se na pravi način, kroz pravosudni sistem i opšti konsenzus, suoči s tim osjetljivim pitanjima.”