Ekonomija
Vučinić: Carinska unija donosi bržu i jeftiniju kupovinu iz EU, ali mijenja pravila za Temu, Shein i ASOS
Ulazak Crne Gore u Carinsku uniju EU ukida carinske procedure za robu iz EU, dok će uvoz iz trećih zemalja biti strožije kontrolisan i skuplji.
Ulaskom Crne Gore u Carinsku uniju, roba naručena iz skladišta unutar EU, poput evropskog Amazona, Zalandоa ili ASOS-a, neće prolaziti carinske procedure niti dodatne administrativne takse. Kupovina sa platformi kao što su Temu i Shein postaće znatno stroža i potencijalno skuplja, kazala je v. d. direktorice Uprave carina i šefica Pregovaračke radne grupe za Poglavlje 29.
Maja Vučinić objašnjava da će ulazak u Carinsku uniju donijeti slobodniji i jednostavniji protok robe iz zemalja EU, ukidajući carinske kontrole i dodatne troškove. Istovremeno, pooštriće se pravila za uvoz iz trećih zemalja poput Kine, što znači da će kupovina iz evropskih online prodavnica biti brža i jeftinija, dok će proizvodi sa globalnih platformi biti podložni višim dažbinama i strožim kontrolama.
Poglavlje 29 (Carinska unija) je jedno od najvažnijih ekonomskih poglavlja u pregovorima za članstvo u EU jer omogućava potpuno funkcionisanje unutrašnjeg tržišta i slobodno kretanje robe. Članstvo u EU podrazumijeva i punopravno članstvo u Carinskoj uniji, što znači da se crnogorski carinski sistem mora uskladiti sa evropskim pravilima.
Ulaskom u EU ukidaju se sve carinske tarife i kontrole na granicama sa državama članicama, a građani Crne Gore dobijaju pristup robi iz EU po nižim cijenama jer nema uvoznih nameta. Domaća preduzeća dobijaju direktan pristup zajedničkom evropskom tržištu od oko 500 miliona potrošača.
Crna Gora preuzima obavezu da primjenjuje istu carinsku stopu na robu iz zemalja van EU. Prihodi od carina na spoljnim granicama 75% se prosleđuju u zajednički budžet EU, dok država zadržava 25% za administrativne troškove. Granice Crne Gore sa zemljama van EU postaju zvanične spoljne granice Unije, što zahtijeva tehničku i kadrovsku osposobljenost carinske službe za borbu protiv krijumčarenja i drugih prijetnji.
Poglavlje zahtijeva velika finansijska ulaganja u IT infrastrukturu kako bi carinski sistem bio interoperabilan sa evropskim sistemima, omogućavajući nesmetano praćenje robe.
Najveća promjena za prosječnu porodicu biće niže cijene i veći izbor proizvoda široke potrošnje, uz visoke evropske standarde bezbjednosti hrane i tehničke robe. Sistem Carinske unije garantuje da u Crnu Goru neće ulaziti proizvodi lošeg kvaliteta ili sa štetnim sastojcima.
Roba iz EU biće oslobođena carinskih stopa i troškova administracije, a tržište će postati atraktivno za velike evropske diskonte, što dodatno obara cijene. Takođe, biće brži prelazak granica za porodična putovanja u zemlje EU.
Građani sada plaćaju PDV na sve pošiljke, ali nakon ulaska u EU, roba iz skladišta unutar EU neće prolaziti carinski pregled niti carinsko posredovanje, a poštari neće moći naplaćivati administrativne takse za pakete iz EU.
Kupovina sa sajtova van EU, poput Temu i Shein, postaće skuplja jer će se na jeftine pakete iz Kine plaćati PDV i carina, što će povećati cijene tih proizvoda.
Za malu ekonomiju poput crnogorske, ulazak u Carinsku uniju EU je značajan jer omogućava ravnopravnost sa ostalim državama članicama i olakšava izvoz domaćih proizvoda u EU bez administrativnih prepreka.
Crna Gora će dobiti pristup strukturnim fondovima EU koji pomažu domaćim privrednicima da podignu kvalitet i konkurentnost.
Iako građani većinski podržavaju ulazak u EU, postoji prostor za bolju edukaciju o ekonomskim prednostima Carinske unije, jer mnogi je doživljavaju samo kao komplikovane propise na granici.
Carinska unija znači brisanje ekonomskih granica između Crne Gore i EU, što omogućava nesmetan protok robe i povećava konkurentnost domaćih firmi.
Crna Gora preuzima ulogu "čuvara evropske kapije" na Jadranskom moru i granicama sa susjednim zemljama, naplaćujući carinske tarife EU za robu iz trećih zemalja, od čega zadržava 25% prihoda.
Implementacija sistema poput NCTS zahtijeva velika finansijska ulaganja, ali Crna Gora je ostvarila značajan napredak uvođenjem Novog kompjuterizovanog tranzitnog sistema u novembru 2025. godine, što omogućava elektronski transport robe bez papira.