Vlada usvojila Predlog zakona o zviždačima: hitna zaštita i novčana nagrada

Zviždači bi, prema Predlogu zakona Ministarstva pravde, mogli da traže hitnu sudsku zaštitu, naknadu štete i privremene mjere, a u slučajevima kada prijava dovede do prihoda ili oduzimanja imovine i novčanu nagradu od tri do pet odsto.

Oni koji prijave nepravilnosti u radnom okruženju mogli bi da dobiju sudsku zaštitu po hitnom postupku, naknadu štete, privremene mjere, zaštitu od odmazde i, u pojedinim slučajevima, novčanu nagradu od tri do pet odsto ostvarenih prihoda ili trajno oduzete imovine.

Predlogom je definisano da se zviždačem smatra fizičko lice zaposleno u javnom ili privatnom sektoru koje je do informacija o nepravilnostima došlo u radnom okruženju i koje podnosi prijavu ili javno objelodanjuje informacije u skladu sa zakonom.

Zaštita se ne odnosi samo na zaposlene u pravnom licu, već status zviždača mogu imati i samozaposleni, vlasnici udjela, članovi upravnih i nadzornih organa privrednih društava, volonteri, pripravnici, korisnici stručnog osposobljavanja, lica koja rade pod nadzorom ugovarača, podugovarača i dobavljača, kao i oni koji su ranije bili zaposleni ili tek očekuju zaposlenje, ako su informacije pribavili tokom procesa zapošljavanja ili pregovora prije zaključenja ugovora.

Nepravilnostima se smatraju, između ostalog, povrede domaćih propisa i zakonodavstva EU u oblastima javnih nabavki, radnih odnosa, finansijskih usluga, sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, bezbjednosti hrane, zaštite potrošača, zdravstva, zaštite ličnih podataka, bezbjednosti saobraćaja i zaštite životne sredine, kao i povrede koje ukazuju na korupciju, opasnost po život, zdravlje i bezbjednost ljudi i kršenje ljudskih prava.

Zviždač može prijavu podnijeti poslodavcu, Agenciji za sprečavanje korupcije ili javno objelodaniti informacije. Prijava može biti pisana, usmena na zapisnik, poštom, elektronski ili telefonom. Usmene prijave i telefonski razgovori mogu se snimati samo uz saglasnost zviždača.

Poslodavci sa najmanje 20 zaposlenih dužni su da odrede nepristrasno lice ili organizacionu jedinicu za prijem i postupanje po prijavama, dok manji poslodavci to mogu, ali nisu obavezni. Poslodavac mora donijeti interni akt o načinu postupanja po prijavama.

Lice ili organizaciona jedinica zadužena za prijave mora zviždaču dostaviti obavještenje o prijemu prijave u roku od sedam dana, a o preduzetim mjerama i ishodu postupka u roku od 45 dana.

Ako zviždač nije zadovoljan postupkom, može se obratiti Agenciji za sprečavanje korupcije, koja potvrđuje prijem prijave u roku od sedam dana, osim ako bi to ugrozilo zaštitu identiteta. Agencija prijavu koja ne ukazuje na korupciju prosljeđuje nadležnom organu.

Predlog štiti i anonimne zviždače čiji identitet bude naknadno otkriven, ako ispunjavaju uslove za zaštitu i trpe štetu.

Zakon zabranjuje sprečavanje prijavljivanja nepravilnosti i pokretanje zlonamjernih postupaka protiv zviždača, ali predviđa i sankcije za zloupotrebu prijavljivanja, odnosno podnošenje neistinitih prijava.

Predlog detaljno propisuje zabranu nanošenja štete zviždaču, uključujući rizik po život, zdravlje, nemogućnost zapošljavanja, pokretanje disciplinskih postupaka, otkaz i druge oblike odmazde.

Uvedena je posebna tužba za zaštitu zviždača. Agencija izdaje potvrdu o podnijetoj prijavi u roku od 30 dana, na osnovu koje zviždač može podnijeti tužbu nadležnom sudu. Postupak je hitan i ne mora prethoditi mirno rješavanje sporova.

Tužbom se može tražiti utvrđenje štetne radnje, zabrana njenog ponavljanja, uklanjanje posljedica, naknada štete i objavljivanje presude u medijima na trošak tuženog.

Teret dokazivanja je na tuženom ako zviždač učini vjerovatnim da je prijavio nepravilnost i pretrpio štetu.

Sud može odrediti i privremene mjere.

Predlog uvodi pravo na novčanu nagradu za zviždače koji su prijavom doprinijeli sprečavanju nepravilnosti ili ostvarivanju prihoda, u iznosu od tri do pet odsto prihoda ili oduzete imovine.

Za pravna lica koja ne postupaju po zakonu predviđene su novčane kazne od 1.000 do 40.000 eura, dok odgovorna lica mogu biti kažnjena od 500 do 4.000 eura, a preduzetnici od 500 do 12.000 eura.

Kazne se odnose na nepostupanje po zakonu, neobavještavanje zviždača, nepoštovanje povjerljivosti, sprečavanje prijavljivanja i nanošenje štete zviždaču.

Fizička lica mogu biti kažnjena od 500 do 4.000 eura za sprečavanje prijavljivanja, podnošenje neistinitih prijava, neovlašćeno otkrivanje podataka ili nanošenje štete zviždaču ili povezanim licima.