tacno.me
tacno.me
Naslovna

Politika

Vlada Crne Gore razmatra proglašenje 11. jula Danom sjećanja na Srebrenicu

Crna Gora bi ove sedmice mogla donijeti uredbu kojom se 11. jul proglašava Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, nakon što je Skupština 2021. godine usvojila rezoluciju o ovom datumu.

08. jul 2026. 07:06
Fotografija uz vijest: Vlada Crne Gore razmatra proglašenje 11. jula Danom sjećanja na Srebrenicu

Vlada Crne Gore trebalo bi ove sedmice da razmotri inicijativu Ministarstva ljudskih i manjinskih prava da se 11. jul proglasi Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

Skupština je 2021. godine usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici kojom je osudila taj zločin i zabranila njegovo negiranje, a članom pet propisano je da se 11. jul proglasi danom sjećanja na žrtve genocida.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija krajem maja 2024. godine usvojila je rezoluciju kojom je 11. jul proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, a Crna Gora je podržala i amandman kojim se pojašnjava da je "odgovornost za genocid, po međunarodnom pravu, individualizovana, i da ne može da se pripiše etničkoj, religijskoj ili nekoj drugoj grupi".

Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava je početkom novembra prošle godine saopštilo da priprema inicijativu za donošenje uredbe o proglašenju 11. jula danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, koju će uputiti Vladi na razmatranje.

Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović je na panel diskusiji povodom 11. jula rekao da Crna Gora "više puta potvrdila svoj principijelan odnos prema genocidu u Srebrenici" i da je obilježavanje ovog datuma izraz težnje za unapređenjem kulture sjećanja i mira.

Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje i Centar za žensko i mirovno obrazovanje pozvale su Vladu i Skupštinu da bez odlaganja proglase 11. jul Danom sjećanja i obezbijede njegovo redovno institucionalno obilježavanje, naglašavajući da je kultura sjećanja civilizacijska odgovornost.

Genocid u Srebrenici predstavlja najmasovniji zločin na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata, kada je 1995. godine ubijeno preko osam hiljada nenaoružanih Bošnjaka. Ovaj zločin je utvrđen presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i drugih sudova.