Venecijanska komisija: Potrebna veća transparentnost i nezavisnost u raspodjeli sredstava za manjine

Venecijanska komisija (VK) u svom mišljenju na nacrt izmjena Zakona o manjinskim pravima i slobodama ističe da postoji uvjerenje da raspodjela sredstava za manjinske projekte nije pravična. Komisija navodi da je neophodno obrazlagati odluke o prihvatanju, odbijanju i ocjenjivanju projekata kako bi se povratilo povjerenje pripadnika nacionalnih manjina.

Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava prošle godine izdvojio je 1,69 miliona eura za finansiranje 221 projekta, što je gotovo 99 hiljada eura više nego 2024. Najviše sredstava dodijeljeno je multinacionalnim projektima, zatim bošnjačkoj i srpskoj zajednici, dok je najmanje izdvojeno za projekte hrvatske zajednice.

VK smatra problematičnim što Ministarstvo propisuje način ocjenjivanja projekata i sadržaj dokumentacije, jer to omogućava uticaj izvršne vlasti na pristup subvencijama. Preporučeno je otklanjanje takvog uticaja radi jačanja nezavisnosti Fonda i pojednostavljivanja postupka dodjele sredstava.

"Venecijanska komisija i DGII stoga ponavljaju raniju preporuku da se otkloni svako neprimjereno uplitanje izvršne vlasti u postupak dodjele subvencija iz sredstava Fonda", navodi se u mišljenju.

Komisija je ukazala i na nepreciznu formulaciju u vezi sa razrješenjem članova Komisije za ocjenjivanje projekata zbog "neprimjerenog ponašanja", te preporučila jasniju definiciju kako bi se spriječilo proizvoljno postupanje.

VK ocjenjuje nacrt zakona kao pozitivnu inicijativu, ali ističe potrebu za dodatnim unapređenjima kako bi zaštita manjinskih prava bila djelotvornija, transparentnija i inkluzivnija. Zakon bi trebalo da garantuje pravo na slobodno izjašnjavanje o pripadnosti manjini, uključujući mogućnost pripadnosti više manjinskih grupa i promjene pripadnosti.

Komisija upozorava na rizik politizacije manjinskih savjeta, naglašavajući da oni treba da zastupaju interese zajednica, a ne političke interese. "Venecijanska komisija i DGII smatraju da manjinski savjeti nijesu državni organi i da prvenstveno treba da zastupaju interese zajednice koju predstavljaju, umjesto da samo slijede političke interese", navodi se u mišljenju.

Takođe, ukazano je na nedostatak mjera za obezbjeđivanje rodne ravnoteže u manjinskim savjetima, uz preporuku za preduzimanje odgovarajućih koraka.

Venecijanska komisija je posebno istakla da postojeći mehanizmi zaštite nisu dovoljno djelotvorni za romsku i egipćansku zajednicu, te da prag od pet odsto u nekim lokalnim samoupravama ograničava njihovu zastupljenost. Preporučuje se razmatranje alternativnih mjera za njihovo bolje uključivanje.

"Kad se tradicionalne mjere za uključivanje manjinskih grupa pokažu nedjelotvornim, kao što se čini da je slučaj sa romskom i egipćanskom manjinom u Crnoj Gori, odgovarajuće rješenje moglo bi biti utvrđivanje alternativnih mjera koje prevazilaze prag od pet odsto", navodi se u mišljenju.

Olakšavanje učešća Roma i Egipćana u procesima donošenja odluka i uključivanje njihovih predstavnika u javne institucije moglo bi doprinijeti njihovoj integraciji i boljem usmjeravanju mjera na njihove potrebe.