Društvo
UNICEF: Oko 4.900 djece u Crnoj Gori izloženo seksualnoj eksploataciji putem digitalnih tehnologija
Istraživanje UNICEF-a pokazalo je da je svako peto dijete u Crnoj Gori bilo izloženo seksualnoj eksploataciji ili zlostavljanju putem digitalnih tehnologija, a u 66 odsto slučajeva počinioci su bili poznate osobe iz okruženja djece.
Koordinatorka programa dječje zaštite UNICEF-a u Crnoj Gori, Nada Đurović Martinović, istakla je da je istraživanje sprovedeno u 25 država po istoj metodologiji i da je pokazalo da je svako peto dijete u Crnoj Gori bilo izloženo nekom obliku seksualne eksploatacije ili zlostavljanja putem digitalnih tehnologija.
Prema njenim riječima, oko 4.900 djece uzrasta od 12 do 17 godina prošle godine bilo je izloženo ovim oblicima nasilja. U 66 odsto slučajeva počinioci su bili poznate osobe iz njihovog okruženja, uključujući školu ili emotivne veze.
"Dakle, da li je to neko iz njihovog okruženja u školi, ili partner iz emotivne veze, ali to opet dovodi u pitanje ono naše uvriježeno mišljenje da seksualnu eksploataciju i zlostavljanje ne čine samo nepoznate osobe, već i okruženje oko nas", kazala je Đurović Martinović.
U 59 odsto slučajeva djeca nisu prijavila ono što im se dogodilo, zbog straha od osude i diskriminacije, posebno ako su poslali intimne fotografije ili videozapise. Takođe, neka ponašanja su među djecom normalizovana, kao što su neželjene fotografije seksualnog sadržaja.
Istraživanje pokazuje da se seksualna eksploatacija i zlostavljanje najčešće dešavaju na društvenim mrežama poput Instagrama, Vajbera i Snepčeta. Đurović Martinović je navela i primjere ucjenjivanja djece putem interneta, gdje se otkrivanje često dešava kasno, uz velike emocionalne strahove.
Naglasila je da je prevencija ključna i da obrazovni sistem ima važnu ulogu u tome. UNICEF je podržao Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija u razvoju novog nacionalnog okvira kurikuluma koji uključuje ključne kompetencije kao što su kritičko razmišljanje, digitalna i medijska pismenost i zdravi odnosi.
Takođe, važno je podržati roditelje da razumiju rizike i kako da zaštite djecu u digitalnom prostoru, kao i obezbijediti adekvatne kanale prijave prilagođene djeci.
Državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Petar Koprivica, rekao je da su granice između fizičkog i digitalnog prostora gotovo izbrisane, te da djeca nisu izložena rizicima samo u školskim dvorištima ili porodici, već i u digitalnom svijetu. Naglasio je potrebu da djeca nauče ne samo kako da izbjegnu opasnost, nego i kako da je prepoznaju.
Koprivica je istakao da Crna Gora ima više institucija i mehanizama za rješavanje ovih problema, ali da je neophodno unaprijediti njihovu međusobnu povezanost. Porodica je, prema njemu, osnovna društvena jedinica, a vaspitno-obrazovne ustanove treba da imaju i vaspitnu komponentu.
Jelena Gluščević iz Centra za prava djeteta kazala je da problemi djece zahtijevaju zajednički odgovor društva i međusektorsku saradnju, jer nijedno dijete nema isti problem. Naglasila je važnost podrške porodici u radu sa djecom.
Šefica Grupe za suzbijanje maloljetničke delinkvencije Uprave policije, Snežana Vujović, istakla je da mladi često ne shvataju da prijetnje preko tastature imaju istu pravnu težinu kao i u fizičkom svijetu. Govorila je o vršnjačkom nasilju i značaju vršnjačke publike, kao i o finskom KiVa modelu prevencije koji je smanjio nasilje u školama.
Đurović Martinović je govorila i o upotrebi alata vještačke inteligencije za izradu seksualizovanih slika djece koje se mogu koristiti za ucjenu i prijetnje. UNICEF je dao komentare na predlog zakona o digitalnoj bezbjednosti djece, a izmjene Krivičnog zakonika koje se odnose na krivična djela protiv polne slobode djece su usvojene.