Politika
Uljarević: Izbori 2027. kao referendum o budućnosti Crne Gore
Izbori 2027. biće test zrelosti političkih i društvenih aktera i pokazatelj pravca u kojem Crna Gora želi da ide, istakla je Daliborka Uljarević.
Centar za građansko obrazovanje i njemačka fondacija Fridrich Ebert (FES) organizovali su događaj „Crna Gora 2027: Godinu prije odluke“. Izvršna direktorica CGO-a Daliborka Uljarević podsjetila je da nas naredne godine očekuju parlamentarni i lokalni izbori, te da se Crna Gora nalazi u jednom od najvažnijih političkih perioda od obnove nezavisnosti 2006. godine.
"Parlamentarni izbori 2027. su prvi nakon obnove nezavisnosti na kojima evropske integracije neće biti samo deklarativni spoljnopolitički cilj, već pitanje neposredne političke odgovornosti, sposobnosti da se ispune završni uslovi za članstvo u Evropskoj uniji, ali i da se demonstrira istinska privrženost demokratskim vrijednostima. Oni će pokazati da li je Crna Gora uspjela da izgradi stabilniji i sadržajniji demokratski sistem, ili ostaje zarobljena u ciklusima institucionalne slabosti, polarizacije, kratkoročnih političkih kalkulacija i snažnih štetnih uticaja", podvlači Uljarević.
Ona je naglasila da će izbori biti svojevrsni referendum o tome kakvu državu Crnu Goru želimo, ali i test zrelosti svih političkih i društvenih aktera.
Politikolog Aleksandar Musić ukazao je na diskrepancu između poruka unutrašnje i spoljne politike, ističući da se država iznutra mijenja pod uticajem onih koji nijesu ljubitelji njene suverenosti ni građanske države. "Vlast na osnovu mnogih stvari može biti napadnuta, ali to funkcioniše samo ako neko s druge strane uspije da probleme adekvatno predstavi građanima, a crnogorska opozicija to za sada ne uspijeva", rekao je Musić.
Dr Ana Stojiljković istakla je da postoji raskorak između tema koje građani smatraju najvažnijim i onih koje zaista mobilizuju birače. "Prema svim istraživanjima, ekonomija je gotovo uvijek na prvom mjestu interesovanja građana, ali socioekonomske teme same po sebi najčešće nijesu dovoljne da odlučuju ishod izbora. U našem kontekstu, snažnu mobilizacionu moć imaju kolektivni identiteti i kolektivna sjećanja", navela je Stojiljković.
Dr Nemanja Batrićević naglasio je da članstvo u EU ne smije biti shvaćeno kao posljedica povoljnih međunarodnih okolnosti, već da je važno da se Crna Gora reformiše iznutra. "Ono što nećemo da kažemo naglas jeste da smo medijska kolonija Srbije. Činjenica da živimo u strahu je nešto što kao zajednica moramo da prepoznamo, a na nivou društva neophodno je otvoreno govoriti o spoljnim uticajima", rekao je Batrićević.
On je ukazao i na problem komunikacije crnogorske opozicije, koja često ne prilagođava poruke mladim generacijama, dok vlast bolje koristi medije.
Docentkinja dr Nikoleta Đukanović podsjetila je na važnost slobode mišljenja i kritičkog sagledavanja procesa evropskih integracija. "U javnom prostoru je prisutna percepcija prema kojoj nijeste patriota ako kažete da ovaj proces ne teče kako treba. Crna Gora do sada nije imala uslove da stvori promjene i donese reforme koje bi bile u punoj funkciji građana", istakla je Đukanović.
Ona je dodala da se uspjeh evropskih integracija prečesto posmatra kroz ekonomsku prizmu, dok se pitanja demokratije i vladavine prava stavljaju u drugi plan, iako bi ona trebalo da budu suština reformskog procesa.