Društvo
Uklanjaju se solarni paneli i klima uređaji sa konaka Manastira Dubočica u Pljevljima
Uprava za zaštitu kulturnih dobara naložila je uklanjanje solarnih panela i klima uređaja sa konaka Manastira Dubočica zbog nepoštovanja propisa o zaštiti kulturnih dobara.

Uprava za zaštitu kulturnih dobara naložila je Srpskoj pravoslavnoj crkvi – Eparhiji mileševskoj, Crkvenoj opštini Ilino brdo, da ukloni solarne panele i spoljne jedinice klima uređaja sa konaka Manastira Dubočica kod Pljevalja. Ove instalacije su postavljene u okviru zaštićene okoline kulturnog dobra Crkva manastira Dubočica bez znanja i saglasnosti Uprave.
Rješenje je donijela direktorica Uprave dr Petra Zdravković 30. aprila. Prema dostupnim podacima, solarne panele nije postavila sama Eparhija mileševska, već su oni obezbijeđeni zahvaljujući zalaganju predsjednika Odbora direktora Rudnika uglja Dragoljuba Krezovića, rukovodioca Regionalnog centra Nikšić Marinka Koprivice i uz pomoć Opštine Pljevlja.
Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš ranije je izjavio da je „višedecenijski problem snabdijevanja električnom energijom Manastira i konaka konačno riješen“ i dodao: “Razvoj opštine niko ne može zaustaviti”.
Međutim, ova tri subjekta, zajedno sa Eparhijom mileševskom, nijesu poštovali Zakon o zaštiti kulturnih dobara jer nisu tražili konzervatorske uslove niti dobili saglasnost na konzervatorski projekat.
Rješenjem Uprave nalaže se vraćanje u prvobitno stanje konaka Manastira Dubočica, koji se nalazi na katastarskoj parceli broj 1716 KO Otilovići 1, uklanjanjem solarnih panela sa krova i spoljašnjih jedinica klima uređaja u roku od 30 dana od prijema rješenja, uz obavezu da se ne ugroze kulturne vrijednosti objekta.
Stručna lica Uprave su na terenu konstatovala da su solarni paneli postavljeni na krovu oba krila konaka, a da su spoljne jedinice klima uređaja vidljive na oba dijela konaka. Krov je viševodan, a paneli negativno utiču na vizuelni identitet kulturnog dobra.
Ovaj slučaj ponovo ukazuje na problem nepoštovanja pravila zaštite kulturne baštine, posebno u zaštićenim okolinama, gdje su izmjene bez saglasnosti nadležnih organa nedozvoljene.
Dosadašnja rješenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara često nisu bila sprovedena jer nije bilo podrške države i inspekcijskih organa. U posljednjih nekoliko decenija bespravno su izvedene brojne izmjene i devastacije crkava i manastira pod upravom Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.
Manastir Dubočica, sa crkvom posvećenom Svetom Nikoli, prvobitno je bio smješten u dolini rijeke Ćehotine, blizu sela Dubočice. Zbog izgradnje akumulacije na rijeci Ćehotini za potrebe termoelektrane u Pljevljima, manastir je 1983. godine premješten u selo Otilovići, uz put Pljevlja – Slijepač Most.
Manastir je 1957. godine proglašen zaštićenim spomenikom kulture i upisan u registar. Crkva je podignuta 1565. godine i iste godine živopisana, a tokom 16. i 17. vijeka u manastiru je djelovala prepisivačka škola. Crkva je više puta stradala, naročito u 18. vijeku, a obnovljena je 1762. godine.