Društvo
Trampov pritisak otežao poziciju Netanjahua pred izbore
Procurjeli razgovor između Trampa i Netanjahua otkrio je napetosti u njihovom savezništvu i izazvao političke posljedice za izraelskog premijera pred izbore.
Benjamin Netanjahu se dugo predstavljao kao vješt u ophođenju s Donaldom Trampom, sposobnim da održi podršku američkog predsjednika. Međutim, oštar telefonski razgovor u kojem je Tramp nazvao Netanjahua „je**no ludim“ otkrio je napetosti između njih.
Izraelski zvaničnici su priznali da je taj razgovor bio jedan od najžustrijih koje je premijer imao s Trampom, a curenje informacija politički je naškodilo Netanjahuu pred parlamentarne izbore.
Tramp se ljutito suprotstavio Netanjahuu zbog prijetnji izraelskih vazdušnih udara na južna predgrađa Bejruta, rekavši: „Sada te svi mrze. Svi mrze Izrael zbog ovoga“. Američki predsjednik je upozorio da ne gađa Bejrut nakon iranskih upozorenja da napadi podrivaju pregovore o okončanju rata.
Netanjahu je nastojao da izađe u susret Trampovim zahtjevima jer mu je potrebna podrška američkog predsjednika kako se izbori približavaju. Visoki izraelski zvaničnik je rekao da je Netanjahu jasno stavio do znanja da bi pauza u napadima imala smisla samo ako Hezbolah prestane napade na sjeverni Izrael, što je Tramp razumio.
Nakon razgovora, Tramp je izjavio da su Izrael i Hezbolah dogovorili prekid vatre, što je izazvalo optužbe opozicije da je Netanjahu prepustio suverenitet Izraela SAD-u. Lider opozicije Jair Lapid je rekao: „Potpuni protektorat“.
Netanjahu je poznat po sukobima sa republikanskim i demokratskim administracijama, ali Izrael ostaje najbliži saveznik SAD na Bliskom istoku. Nimrod Goren je istakao da su razlike sada javne, za razliku od ranije kada su se rješavale iza zatvorenih vrata.
Tramp je izjavio da je „pomalo uznemiren“ zbog izraelskih napada na Liban, ali da su „veoma dobro sarađivali“. Trampova podrška Izraelu u napadima na Iran bila je velika pobjeda za Netanjahua, koji je decenijama tražio vojnu akciju protiv iranskog nuklearnog programa.
Ipak, Tramp je preduzeo i poteze koje su neki u Izraelu smatrali protivnim interesima zemlje, uključujući obustavu američkih napada na jemenske Hute i ukidanje sankcija sirijskom predsjedniku.
Izrael nije bio direktno uključen u američko-iranske pregovore o okončanju rata, koji su vođeni preko Pakistana. Ratovi sa Iranom i Hezbolahom imaju široku podršku u Izraelu, dok u SAD mnogi birači, uključujući Trampovu bazu, ratu nisu naklonjeni.
Tramp je rekao da su SAD blizu sporazuma sa Iranom, koji zahtijeva prekid izraelskih napada na Hezbolah. Izraelski istraživač Mičel Barak je rekao: „U suštini nas primoravaju da stanemo. Više nemamo pravo glasa o tome.”
Netanjahu je ranije rekao da će iranska vlada biti oborena, a Hezbolah razoružan, ali ti ciljevi nisu ostvareni. Ankete pokazuju da Netanjahuova koalicija ne bi osvojila većinu na izborima.
Goren navodi da Netanjahu nastoji da zadovolji Trampove zahtjeve jer mu je potrebna podrška za izbore, uključujući moguću posjetu američkog predsjednika Izraelu. Međutim, neki Izraelci su zabrinuti zbog uticaja Trampa na izraelske vojne odluke.
Ministar nacionalne bezbjednosti Itamar Ben-Gvir je rekao da Netanjahu mora znati reći „ne“ čak i predsjedniku SAD. Bivši savjetnik Nadav Štrauhler smatra da će ishod rata sa Iranom i Hezbolahom značajno uticati na izbore.
Tramp je često javno hvalio Netanjahua i lobirao za njegovu pomilovanje, ali je i naglašavao koliko Izraelu treba Vašington. Netanjahu opisuje Trampa kao „najvećeg prijatelja kojeg je Izrael ikada imao u Bijeloj kući“.
Premijer i američki predsjednik razgovaraju gotovo svakodnevno, predstavljajući se kao ravnopravni partneri, iako povremeno imaju „taktička neslaganja“. Američki zvaničnik je rekao da su razgovori direktni, ali da ostaju prijatelji i saveznici.
Ipak, curenje informacija o razgovoru i Trampova potvrda nisu koristili Netanjahuu pred izbore koje ankete ne obećavaju.
Štrauhler smatra da je percepcija raskola prenaglašena, ali naglo okončanje ratova bilo bi „ogroman problem“ za Netanjahua jer bi mnogi Izraelci to doživjeli kao pritisak SAD.
„Niko ovdje ne želi da se osjeća kao da smo još jedna zvijezda na američkoj zastavi. Želimo da imamo osjećaj nezavisnosti“, rekao je Štrauhler.