Društvo
Tramp pretvorio 250. godišnjicu nezavisnosti SAD u proslavu svoje politike i ličnosti
Evropski mediji ocjenjuju da je američki predsjednik Donald Tramp proslavu 250. godišnjice nezavisnosti SAD iskoristio za promociju svoje politike i ličnog kulta, dok se istovremeno ističu podjele u američkom društvu i slabljenje odnosa sa Evropom.
Mediji u Evropskoj uniji uglavnom smatraju da je američki predsjednik Donald Tramp današnju proslavu 250. godišnjice Sjedinjenih Američkih Država pretvorio u proslavu svoje politike i samog sebe.
Naslovi poput "Godišnjica s ukusom gorčine", "Usahlo oduševljenje", "Duboko podijeljena Amerika" i "Ugled SAD se srozava u svijetu" ukazuju na vidno slabljenje savezništva Evropa-SAD zbog Trampove politike izolacionizma pod geslom "Amerika na prvom mjestu".
Francuski "Mond" navodi da "proslava nezavisnosti ne smanjuje stalnu podjelu američkog društva, što Tramp neprestano podaruje".
Njemački "Dojče vele" ističe da su odnosi između Berlina i Vašingtona "sada posebno zategnuti, a razlog za to je prije svega Donald Tramp - možda najnepopularniji predsjednik SAD u Njemačkoj, čiji preci takođe potiču iz Njemačke".
Belgijski "Le Soir" navodi da je "Tramp pretvorio 4. jul u sopstveno oruđe slavljenja predsjedničkog kulta ličnosti i konzervativne ideologije".
Britanski BBC prenosi da je Tramp u govoru povodom godišnjice nezavisnosti "upozorio na prijetnju povampirenja onoga što je nazvao 'komunističkom i opasnošću od pridošlica' što su ideje protivne američkom načinu života".
BBC objašnjava da "Trampove poruke odražavaju sve jaču političku liniju napada uoči poslaničkih izbora na polovini mandata predsjednika, u novembru, kojom Trampovi Republikanci žele da žigošu Demokrate kao komuniste".
Francuski "Figaro" smatra da dva mandata Trampove vladavine loše djeluju po koheziju zemlje jer se "ideal jednakosti uspostavljen od utemeljitelja nezavisnosti, jako udaljio, sistem ravnoteže organa vlasti je napukao, a reforma nema izgleda".
Španski "Pais" pita da li su SAD "Veliki đavo" - kako ih nazivaju u Iranu, ili "neophodna velika sila, kako je to svojevremeno rekla bivša američka državna sekretarka Medlin Olbrajt".
"Usred velikih zaokreta u svojim geopolitičkim pozicijama, Amerika se sučeljava sa sve većim globalnim suparnicima, ekonomskom neizvjesnošću i sumnjom u sopstvenu ulogu u svijetu", piše "Pais".
"Figaro" prenosi analizu "Pju centra" sprovedenu u 36 zemalja sa 42.000 ispitanika, koja pokazuje da većina ne vidi Ameriku kao partnera dostojnog povjerenja.
"Pju" navodi da su SAD od nezavisnosti izvele oko hiljadu vojnih intervencija širom svijeta, od čega jednu trećinu od 1990. godine, i da čak 65 odsto ispitanih smatra da Amerika jako malo ili uopšte ne doprinosi međunarodnom miru i stabilnosti.
Analiza pokazuje da samo u sedam od 36 zemalja SAD vide kao prijatelja, što smatra više od 80 odsto Izraelaca, a samo deset odsto stanovnika Italije, Indonezije i Turske.