Društvo
Tramp najavljuje vraćanje sankcija na rusku naftu dok G7 vraća fokus na Ukrajinu
Sjedinjene Američke Države mogle bi uskoro ponovo uvesti sankcije na isporuke ruske nafte nakon što su predsjednik Donald Tramp i lideri zemalja Grupe sedam (G7) na samitu najrazvijenijih industrijskih demokratija u utorak odlučili da rat u Ukrajini vrate u...

Rat između Irana i Izraela posljednjih sedmica potisnuo je Ukrajinu u drugi plan, ali je Tramp poručio da želi da fokus ponovo bude na Ukrajini nakon objave sporazuma o okončanju troipomjesečnog sukoba u Zalivu.
Tramp je kazao da će Iran uskoro biti „u retrovizoru“.
Dodao je da sankcije Rusiji, koje su tokom rata s Iranom bile djelimično ublažene radi stabilizacije cijena nafte, mogu ponovo biti uvedene sada kada se nafta ponovo transportuje kroz Hormuški moreuz.
„Uskoro ćemo moći to da uradimo jer nafta sada teče“, rekao je Tramp novinarima u Evijanu, francuskom banjskom gradu blizu granice sa Švajcarskom, domaćinu samita. „Vrlo brzo ćemo biti u poziciji da to uradimo.“
Sjedinjene Američke Države su u martu privremeno ublažile dio sankcija na pojedine ruske isporuke nafte nakon naglog rasta cijena sirove nafte. To izuzeće je kasnije produženo.
Zelenski razgovarao s liderima G7
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i njemački kancelar Fridrih Merc tokom samita G7 u Evijan-le-Benu, Francuska, 16. juna 2026. godine
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski pridružio se liderima G7 na razgovorima o ratu u svojoj zemlji. Sastanak je završen brzo, nakon svega 75 minuta.
Zelenski je poručio da je Ukrajina ozbiljno posvećena miru, dok se Rusija poigrava sa svjetskim liderima.
„Svih sedam članica danas jednoglasno podržava Ukrajinu“, rekao je on.
Dodao je da su lideri G7 podržali potrebu Ukrajine za dodatnim raketama Patriot i razgovarali o povećanju njihove proizvodnje kroz licenciranu proizvodnju. Rakete Patriot koriste se za odbranu od ruskih balističkih projektila usmjerenih na ukrajinsku elektroenergetsku mrežu i gradove.
Kako su Sjedinjene Američke Države pod Trampovom administracijom smanjile pomoć Ukrajini, Francuska i njeni evropski saveznici sada su najveći pružaoci vojne i finansijske podrške Kijevu.
Tramp je umanjio značaj rata Rusije i Ukrajine za interese Sjedinjenih Američkih Država, ali je izrazio žaljenje zbog velikog broja žrtava.
„Sve ovo je besmisleno“, rekao je Tramp. „Učiniću sve što mogu.“
U međuvremenu, Ujedinjeno Kraljevstvo objavilo je nove sankcije usmjerene na takozvanu „flotu iz sjenke“ koju Rusija koristi za transport nafte i gasa, kao i na finansijske mreže kojima Moskva zaobilazi zapadne sankcije.
Među sankcionisanim brodovima nalaze se i oni koje je Rusija nedavno kupila za prevoz tečnog prirodnog gasa iz projekta Arctic LNG 2, koji je takođe pod sankcijama.
Rusija ponovo napala najveće ukrajinske gradove
Samo nekoliko sati prije početka samita u ponedjeljak, Rusija je lansirala stotine dronova i desetine raketa na najveće ukrajinske gradove. U napadima je poginulo 11 osoba, a zapaljen je i jedan vjerski objekat.
Napadi su uslijedili nakon što su Zelenski i ruski predsjednik Vladimir Putin u nedjelju odvojeno telefonom razgovarali sa Trampom, na njegov 80. rođendan.
Tokom predsjedničke kampanje 2024. godine Tramp je tvrdio da može okončati rat između Rusije i Ukrajine u roku od 24 sata od povratka u Bijelu kuću. Međutim, pregovori su zapali u ćorsokak, a Tramp je priznao da se sukob pokazao mnogo složenijim nego što je očekivao.
Ukrajina je u ponedjeljak zvanično započela pregovore o članstvu u Evropskoj uniji, pokrećući proces koji će zahtijevati godine političkih reformi čak i dok traje ruska agresija.
Kijev članstvo u Evropskoj uniji vidi kao bezbjednosnu garanciju za stabilnu budućnost nakon završetka rata. Najjača garancija bila bi članstvo u NATO savezu, ali Trampova administracija insistira da to nije moguće, dok su pojedine članice oprezne prema prijemu Ukrajine dok rat traje.
Tramp: Moguće slanje sporazuma s Iranom Kongresu
Sporazum o prekidu sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana bio je jedna od glavnih tema sastanka u utorak, a Tramp je kazao da je otvoren za mogućnost da dokument bude upućen Kongresu na razmatranje. Tekst sporazuma još nije objavljen.
„Sviđa mi se ta ideja, pošaljite ga Kongresu“, rekao je Tramp na početku sastanka sa predsjednikom Ujedinjenih Arapskih Emirata šeikom Mohamedom bin Zajedom Al Nahjanom , održanog na marginama samita.
„Mislim, ko ga ne bi odobrio?“, dodao je.
Republikanci u Kongresu traže od Trampa dodatne informacije o sporazumu, dok pojedini izražavaju sumnju da bi on mogao spriječiti Iran da razvije nuklearno oružje.
Tramp se sastao i sa emirom Katara, šeikom Tamimom bin Hamadom Al Tanijem .
Zalivske države nijesu članice G7, ali im je francuski predsjednik Emanuel Makron uputio poziv za učešće na samitu zbog osjetljive situacije u regionu.
Tramp je takođe izrazio nezadovoljstvo zbog nastavka sukoba između Izraela i libanskog Hezbolaha, organizacije koju podržava Iran.
„Nijesam zadovoljan načinom na koji se Izrael ponaša prema Libanu i Hezbolahu“, rekao je novinarima.
Dodao je da su izraelske operacije protiv Hezbolaha „trebale biti završene mnogo brže“.
„Sve to traje unedogled. A kada se to dešava, baca sjenku na veliki sporazum. A taj veliki sporazum je sporazum s Iranom“, kazao je Tramp.
Donald Tramp i Emanuel Makron na Samitu G7
Makron je izjavio da su Francuska i njeni zapadni partneri „spremni da vrlo brzo djeluju“ kako bi omogućili mirno ponovno otvaranje Hormuškog moreuza i ublažili ekonomske posljedice rasta cijena nafte.
Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo predvode inicijativu za obnovu pomorske bezbjednosti u tom području čim se za to steknu uslovi.
Grupu G7 čine Francuska, Sjedinjene Američke Države, Kanada, Njemačka, Italija, Japan i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Na pojedine sjednice bili su pozvani i predstavnici drugih država, uključujući Brazil, Indiju, Keniju i Južnu Koreju.
Najnovije vijesti u vašem džepu!
ROJTERS: Sporazum sa Iranom uključuje fond od 300 milijardi dolara
Tramp: Memorandum jasno navodi da Iran neće imati nuklearno oružje
Kandidati za vakcinu protiv ebole mogli bi ući u prvu fazu kliničkih ispitivanja već u julu
Uoči 250. rođendana SAD, ankete pokazuju da mnogi Amerikanci sumnjaju da će država opstati još 250 godina