Toplotni udar i iscrpljenost: Kako prepoznati i pomoći

Tokom velikih vrućina lako je doći do pregrijavanja i doživjeti toplotnu iscrpljenost ili udar.

Toplotna iscrpljenost nije obično ozbiljna ako se osoba može ohladiti, ali toplotni udar je hitno stanje koje zahtijeva medicinski tretman.

U većem riziku su stariji ljudi, djeca i osobe sa hroničnim bolestima.

Toplotna iscrpljenost nastaje kada tijelo ne može da reguliše temperaturu zbog prevelike toplote. Očigledni znakovi su prekomjerno znojenje, osjećaj toplote i slabosti, što su upozorenja da se odmah treba ohladiti.

Simptomi uključuju grčeve u rukama, nogama i stomaku, kao i temperaturu od 38 stepeni i više.

Mala djeca, koja ne mogu da kažu kako se osjećaju, mogu postati nespretna ili pospana.

Toplotna iscrpljenost može pogoditi svakoga, čak i one koji redovno vježbaju i vode zdrav život. Može nastupiti brzo ili postepeno tokom nekoliko sati.

Određeni lijekovi mogu pogoršati regulaciju temperature, što može dovesti do opekotina, vrtoglavice ili dehidracije.

Ako se toplotna iscrpljenost ne liječi, može preći u toplotni udar, stanje u kojem tijelo ne može da reguliše temperaturu i ona raste.

Znakovi toplotnog udara su:

• osjećaj slabosti nakon 30 minuta odmora u hladnoj prostoriji i unošenja tečnosti
• prestanak znojenja uprkos velikoj vrućini

Ako sumnjate da neko ima simptome toplotne iscrpljenosti, smjestite ga na hladno mjesto, skinite višak odjeće i ohladite ga pomoću hladne vode, peškira ili vlažnih krpa. Hladite ga lepezom ili papirom dok je koža vlažna, da bi se voda isparavala i hladila kožu.

Dajte mu da pije vodu ili osvežavajuće napitke i ostanite uz njega dok se stanje ne popravi.

Ako se stanje ne poboljša za 30 minuta i posumnjate na toplotni udar, odmah pozovite Hitnu pomoć.

Hitne službe u Crnoj Gori možete kontaktirati na broj 129, a u ostalim zemljama regiona na njihove lokalne brojeve ili jedinstveni evropski broj 112.