Svijet čeka viziju o nezavisnosti novog predsjednika Feda

Pošto je dolar ubjedljivo najkorišćenija valuta na svijetu, američka centralna banka ima ključnu ulogu u stabilizaciji finansijskih tržišta tokom perioda krize. Tokom vremena proširila je svoje alate za borbu protiv kriza kako bi obezbijedila nesmetan protok finansiranja.

Međutim, Vorš – kandidat predsjednika SAD Donalda Tramp a za tu funkciju – izazvao je pažnju izjavom da Fed, kada je riječ o poslovima van monetarne politike, uključujući međunarodne finansije, mora blisko sarađivati sa predsjedničkom administracijom i Kongresom.

Vorš je tokom saslušanja za potvrdu naimenovanja rekao da nezavisnost u određivanju kamatnih stopa ne obuhvata u potpunosti šire operacije Feda, što je navelo neke da se zapitaju da li će Fed ostati brz i odlučan kada izbije naredna kriza.

Očekuje se da će Vorš uskoro položiti zakletvu pred Trampom, ali datum još nije objavljen. Odbor Federalnih rezervi saopštio je u petak da je Džeroma Pauela naimenovao za privremenog predsjednika.

Komentari više od šest kreatora monetarne politike, dati javno i nezvanično, pokazuju da pažljivo prate Voršove izjave i čekaju dodatna pojašnjenja. Ipak, za sada ne očekuju velike promjene politike, makar zato što Fedovi mehanizmi za obezbjeđivanje likvidnosti na kraju štite američku ekonomiju isto koliko i ekonomije globalnih partnera.

Manje pouzdan Fed podstakao bi zemlje da nastave udaljavanje od dolara, čime bi se produžio i vjerovatno ubrzao petnaestogodišnji pad udjela američke valute na svjetskom tržištu, naveli su oni.

Ipak, centralne banke kratkoročno mogu malo toga da urade ako Fed ograniči pristup dolarima, a čak i sama sugestija da linije likvidnosti možda neće biti lako dostupne mogla bi izazvati turbulencije na tržištima.

„To je mač sa dvije oštrice“, rekao je jedan zvaničnik Evropske centralne banke koji je želio da ostane anoniman. „Svijet zavisi od dolara i ako dolar nije lako dostupan, svi plaćaju cijenu – uključujući i SAD.“

Fed trenutno, preko stalnih instrumenata za likvidnost, na zahtjev obezbjeđuje dolare Evropskoj centralnoj banci i centralnim bankama Kanade, Japana, Britanije i Švajcarske, uz kolateral. Ostale centralne banke takođe mogu doći do dolara, ali kroz zahtjevniji mehanizam.

Obrazloženje za takvu zaštitnu mrežu jeste činjenica da komercijalne banke van SAD posjeduju američke državne obveznice vrijedne više hiljada milijardi dolara, pa bi tržišni stres mogao da ih natjera na brzu prodaju kako bi došle do gotovine, čime bi se nestabilnost prenijela u Sjedinjene Države.

Uključivanje politike u raspodjelu dolara nije novost. Administracija Donalda Trampa prošle godine je Argentini odobrila liniju likvidnosti od 20 milijardi dolara uoči izbora, dok su zemlje Zaliva i Azije nedavno tražile slične aranžmane kako bi se izborile sa energetskim šokovima i posljedicama rata sa Iranom.

Navodno je predsjednik Južne Koreje Li Džae Mjung o tom pitanju razgovarao sa američkim ministrom finansija Skotom Besentom tokom sastanka ovog mjeseca.

Ekonomista instituta Nomura Research Institute Takahide Kijuči , bivši član odbora Banke Japana, ukazao je na uticaj Fedove politike na druga tržišta.

„Vorš bi mogao pokušati da balansira između popustljive politike kamatnih stopa, koja odgovara Trampovim očekivanjima, i strože politike upravljanja bilansom stanja“, rekao je Kijuči.

„Svaki poremećaj na američkom tržištu izazvan takvim potezima Feda, uz rast cijena nafte zbog rata sa Iranom, mogao bi dodatno povećati prinose na desetogodišnje japanske državne obveznice. To bi zauzvrat moglo naštetiti japanskoj ekonomiji i cijenama akcija“.

Euro još nije spreman da profitira

Drugi izvor smatra da je u interesu Feda da nastavi priliv dolara iz inostranstva kako bi pomogao finansiranje velikog budžetskog deficita SAD.

Manje pouzdan Fed mogao bi vremenom usmjeriti tržišnu tražnju prema euru, drugoj najtrgovanijoj valuti na svijetu. Evropska centralna banka ulaže napore da poveća tržišni udio eura i proširi njegovu dostupnost.

Međutim, prema riječima trećeg izvora, struktura jedinstvene evropske valute još nije dovoljno razvijena da preuzme znatno veću globalnu ulogu i potrebne su velike unutrašnje reforme.

Svi izvori saglasni su da bi planiranje alternativnih scenarija moglo pomoći centralnim bankama da funkcionišu uz ograničeniju zaštitnu mrežu, ali da Fed i dalje ostaje krajnji zajmodavac u dolarima tokom kriza.

„Ne postoji mnogo toga što možete uraditi“ da se to zaobiđe, rekao je Spiris Andreopulos , osnivač konsultantske kuće Thin Ice Macroeconomics . „Kada tržište eurodolara vrijedi 30 hiljada milijardi dolara, po definiciji nema dovoljno dolara u sistemu“.

Iskusni ljudi ne prave radikalne promjene

Mnogi izvori smatraju da Vorš vjerovatno neće donijeti suštinske promjene, jer je riječ o iskusnom centralnom bankaru koji veoma dobro razumije osnovne odgovornosti Feda.

„Njegovi komentari bili su više upućeni Trampu nego evropskim partnerima“, rekao je ekonomista ING -a Karsten Brecki .

„Vorš je veteran Feda i veteran finansijske krize, tako da veoma dobro zna kakvi problemi po finansijsku stabilnost mogu nastati ako se ove swap linije ukinu“.

Drugi se nadaju da će kreatori politike u Fedu kolektivno sačuvati postojeću sigurnosnu mrežu. Vorš, na kraju krajeva, ima samo jedan glas, a niko ranije nije dovodio u pitanje linije likvidnosti.

„Radio sam sa njim tokom finansijske krize 2008. godine“, rekao je guverner Banke Kanade Tif Meklem . „Vjerujem da će kultura i način djelovanja Feda ostati isti kao i ranije“.

Najnovije vijesti u vašem džepu!

Kasalica: Eksterne ekonomske krize potvrdile da crnogorska realna ekonomija može da izdrži takve vrste šokova, ali ne na dugi rok

Premijerka Ukrajine rekla da je sigurnija u podršku SAD nakon posjete Vašingtonu

Nade za mir na Bliskom istoku rastu dok Izrael razmatra primirje u Libanu

Američki tužioci iznenada obišli kancelariju Federalnih rezervi