Društvo
Sutkinja presudila u korist oficira Vojske CG zbog objave fotografija
Sutkinja Osnovnog suda u Bijelom Polju Danka Čović donijela je presudu u korist oficira Vojske Crne Gore zbog duševnih bolova izazvanih objavom fotografija na portalu Antena M.

Sutkinja Osnovnog suda u Bijelom Polju Danka Čović donijela je presudu u korist oficira Vojske Crne Gore zbog pretrpljenih duševnih boli izazvanih objavom portala Antena M, koji je prenio fotografije sa ličnog profila pomenutog oficira.
Direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Ivica Janović podnio je krivičnu prijavu protiv novinarki CIN-CG-a Andree Perišić i Đurđe Radulović zbog istraživačkog teksta o kadrovskoj politici u bezbjednosnom sektoru. Janović je od novinarki tražio i da otkriju izvor povjerljivih informacija.
Oficir Vojske Crne Gore, nakon teških mjeseci duševnih muka, uspio je da nađe lijek u novčanoj naknadi. U presudi se navodi da Antena M treba da plati odštetu kako bi duša povrijeđenog oficira lakše zarasla, ali se ne pominje kazna za samog oficira.
Na fotografijama koje je oficir objavio na svom profilu prikazane su scene sa nekoliko ljudi, uključujući "glave na četiri vode", "zidarsko pivo", pečeno prase na stolu i slike osuđenih zločinaca na zidu. Uz fotografije je bio komentar: „Evo braće koja smiju“.
Sutkinja nije osudila oficira koji je prvi objavio fotografije, što je izazvalo kritike zbog pravosudnog apsurda gdje je kažnjen samo portal koji je prenio fotografije, a ne i onaj koji ih je objavio.
Direktor ANB-a je podnio krivičnu prijavu protiv novinarki koje su pisale o bezbjednosnom sektoru, što je ocijenjeno kao pokušaj pritiska na slobodne medije. Takođe, tražio je da mu novinarke otkriju svoje izvore, što je u novinarstvu neprihvatljivo i podsjeća na slučajeve iz prošlosti poput afere Votergejt.
Afera Votergejt iz 1972. godine pokazala je važnost zaštite izvora u novinarstvu, gdje su anonimni izvori pomogli da se otkriju zloupotrebe vlasti, a identitet "Dubokog grla" ostao je tajna decenijama.
U današnjem kontekstu, problem nije u novinarima koji štite izvore, već u onima koji žele da ih otkriju. Država u kojoj je veći problem onaj ko otkriva istinu nego onaj na koga se istina odnosi, nije država bezbjednosti, već država straha.