Kultura
Spomen-kompleks Sloboda na Jasikovcu pred UNESCO nominacijom
Spomen-kompleks „Sloboda“ u Beranama, djelo arhitekte Bogdana Bogdanovića, mogao bi uskoro biti na listi Svjetske baštine UNESCO-a. Inicijativa za nominaciju obuhvata tri njegova djela u regionu.
Spomen-kompleks „Sloboda“ na Jasikovcu u Beranama, jedno od najpoznatijih djela arhitekte Bogdana Bogdanovića, uskoro bi mogao da se nađe na listi Svjetske baštine Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu.
Predstavnici Polimskog muzeja pridružili su se inicijativi zvaničnog Sarajeva za pripremu nominacionog dosijea za tri Bogdanovićeva djela za UNESCO zaštitu. Pored Crne Gore, pozvane su i Srbija, Hrvatska i Sjeverna Makedonija, države u kojima se nalaze izgrađeni spomenici slavnog arhitekte.
"Inače, ovo je jedini spomenik Bogdana Bogdanovića u Crnoj Gori. Nedavno sam ispred Crne Gore prisustvovala konferenciji u Sarajevu, gdje smo predstavili spomenik i dobili inpute kako dalje da radimo da bi nominacija bila što uspješnija. Sama nominacija, gdje je uključeno svih pet država koje baštine spomenike Bogdana Bogdanovića, nam mnogo znači. Druga stvar, ono što je bitno kod spomenika na Jasikovcu jeste da on nije ideološki osporavan, a takođe nije ni devastiran. Čak možemo reći da se nalazi u dosta dobrom stanju", kazala je direktorica Polimskog muzeja Violeta Folić.
Istoričar Marko Radojević ističe da "Sloboda" zaslužuje još jednu svjetsku prepoznatljivost, uz to što se već izučava na brojnim univerzitetima. Kulturno dobro od nacionalnog značaja, jedinstveno je u Crnoj Gori po pitanju memorijalne arhitekture.
"Jedinstven je iz razloga što je to jedini, koliko je meni poznato, spomenik koji se bavi temom narodnooslobodilačkog rata i revolucije, koji nije posvećen samo događajima od 1941. do 1945, već je na ovim kamenim blokovima, na njih 40, uklesana kompletna istorija Polimlja i ovoga kraja od 15. vijeka, zaključno sa 1945. godinom. Na tom primjeru vidimo genijalnost Bogdana Bogdanovića koji je i samim oblikom ovih kamenih blokova, koji podsjećaju na srednjovjekovne stećke, želio da pokaže da kontinuitet življenja na ovom prostoru nije počeo sa 1941. ili 1945. godinom, već mnogo ranije", kazao je Radojević.
Prema njegovim riječima, Bogdanovićeva vizija bila je da sloboda živi, zbog čega je i unutrašnji dio spomenika zamišljen kao amfiteatar. Predsjednik OBNOR-a Petar Labudović dodaje:
"Na malom spomeniku, koji je nedaleko odavde, nema čak ni 20 metara, drugovi su izlazili punih 80 godina jer tada nije bio izgrađen ovaj spomenik."
Spomenik Sloboda visok je 18 metara, u obliku kupe koja podsjeća na fišek ili zrno metka. Oko kupe je poređano oko 40 velikih blokova poliranog granita sa natpisima i ornamentima.