Solarni projekti u Crnoj Gori: Izazovi i kašnjenja u realizaciji

Prije četiri godine počela je izgradnja fotonaponskih elektrana na krovovima objekata u Crnoj Gori u okviru dva projekta:

• Solari 3000+ i 500+ (3500 objekata snage 3 do 30 kW) ukupne snage 30 MW;
• Solari 5000+ (5000 objekata snage 10 do 1000 kW) ukupne snage 70 MW.

Investiciono ulaganje u oba projekta procijenjeno je na 100 miliona eura, odnosno milion eura po megavatu. Očekivana godišnja proizvodnja električne energije je 1,5 GWh po megavatu instalirane snage.

Projekti su namijenjeni potrošačima koji proizvode električnu energiju za svoje potrebe, višak prodaju Javnom snabdjevaču, a nedostajuću energiju kupuju po istoj cijeni, stičući status proizvođača-potrošača (prosumer).

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je 2021. godine preuzela koordinaciju realizacije ovih projekata, uz državne subvencije od 10 do 20%, i osnovala preduzeće Solargradnja za izgradnju solarnih elektrana. Solargradnja je počela radove 23. juna 2022. godine sa 173 zaposlena, a do oktobra 2022. broj radnika je porastao na 553, sa prosjekom od 427 zaposlenih u drugoj polovini 2022. godine.

Prema Studiji izvodljivosti, očekivalo se da jedan zaposleni izgradi 1 kW za jedan radni dan, što je trebalo omogućiti završetak prvog projekta od 30 MW za 3 do 4 mjeseca, a drugog od 70 MW za 7 do 8 mjeseci, ukupno do 12 mjeseci.

Međutim, ni poslije 46 mjeseci projekti nisu završeni, a podaci koje objavljuju različiti entiteti EPCG i Solargradnje znatno se razlikuju. Upravni i menadžerski timovi odbijaju sugestije kritičara, uz neprimjeren vokabular i političke insinuacije.

Solargradnja je, umjesto da razvija baterijske sisteme za skladištenje električne energije, postala "baterijski sistem partijskih glasača".

Narednih dana biće predstavljene negativne ekonomske posljedice ovih problema na poslovanje Elektroprivrede i državni budžet.