Hronika
Skoro 3.000 sudskih postupaka zbog porodičnog nasilja u 2025. godini
U Crnoj Gori je tokom 2025. godine vođeno 2.958 sudskih postupaka povezanih sa porodičnim nasiljem. Ekspertkinja Nada Drašković Vukoslavčević upozorava na brojne sistemske probleme i potrebu za konkretnim mjerama zaštite žrtava.
Tokom 2025. godine pred crnogorskim sudovima vođeno je ukupno 2.958 krivičnih i prekršajnih postupaka povezanih sa nasiljem u porodici. Detalji iz nekoliko predmeta pokazuju da nasilje uključuje različite članove porodice, od muža prema supruzi, sina prema ocu, do brata prema bratu.
Nada Drašković Vukoslavčević, bivša rukovoditeljka bezbjednosno-zaštitnih poslova u MUP-u, ističe da borbu protiv porodičnog nasilja koče slaba institucionalna koordinacija, blaga kaznena politika, patrijarhalne norme, ekonomska zavisnost žrtava i nedovoljna podrška države. Ona naglašava potrebu prelaska sa deklarativne zaštite na konkretne, brze i obavezujuće mjere sistema.
Primjeri iz sudskih postupaka uključuju muškarca iz Berana osuđenog na šest mjeseci zatvora zbog prijetnji bivšoj partnerki, koji je tokom postupka tvrdio da je prijetnje slao "iz ljubavi i zato što je voli". Žrtva je izjavila da osjeća strah i ugroženost za život.
Drašković Vukoslavčević upozorava da blaga kaznena politika šalje poruku nekažnjivosti i ruši povjerenje žrtava u pravosudni sistem, jer sudovi često izriču uslovne osude, novčane kazne ili minimalne zatvorske sankcije.
Sistem zaštite je opterećen složenim problemima, uključujući slabu saradnju između policije, tužilaštva i centara za socijalni rad, kao i neujednačenu primjenu protokola o postupanju, prevenciji i zaštiti. Patrijarhalni stavovi i društvene norme često opravdavaju nasilje ili ga tretiraju kao privatnu stvar.
Veliki broj slučajeva nasilja nikada ne uđe u zvanične evidencije jer žrtve često ćute iz straha od odmazde, osude okoline ili zbog nedostatka mjesta za odlazak. Finansijska i stambena zavisnost dodatno otežavaju izlazak iz nasilja.
Podrška žrtvama kroz SOS telefone i skloništa postoji, ali nedostaju kapaciteti za dugoročnu psihosocijalnu rehabilitaciju i specijalizovani programi za rad sa počiniocima nasilja. Posebno je važna zaštita djece, koja su često direktne ili indirektne žrtve nasilja, a uvođenje modela "Barnahus" ili Dječije kuće predstavlja značajan pomak.
U drugom slučaju, muškarcu iz Bijelog Polja produžen je pritvor zbog prijetnji ocu i članovima porodice, uključujući prijetnju paljenjem kuće. Sud je ocijenio prijetnje ozbiljnim i realnim, uzimajući u obzir da je okrivljeni bio pod dejstvom alkohola i ranije osuđivan za nasilje.
Drašković Vukoslavčević ističe da blage kazne i loša međuresorska saradnja dovode do tragičnih ishoda, uključujući femicide. Žrtve prijavljuju nasilje, ali često ne dobijaju adekvatnu zaštitu na vrijeme, dok nasilnici prolaze sa minimalnim sankcijama.
Poseban problem predstavlja nedostatak besplatne pravne pomoći – od 90.353,06 eura opredijeljenih za tu namjenu, odobreno je samo 78 zahtjeva u slučajevima porodičnog nasilja. Drašković Vukoslavčević predlaže uvođenje femicida kao posebnog krivičnog djela sa rigoroznim kaznama, ukidanje novčanih kazni u prekršajnim postupcima i obaveznu besplatnu pravnu pomoć od prvog trenutka prijave nasilja.
Zvanični izvještaji za 2025. godinu i podaci sa početka 2026. ukazuju na drastičan porast prijava nasilja u porodici, što je, prema njenim riječima, posljednji alarm za institucije i društvo da pređu na efikasne mjere zaštite.
Drašković Vukoslavčević također upozorava da država često posmatra nevladine organizacije kao kritičare, a ne kao partnere, i da je neophodno reformisati i reaktivirati Vladin Operativni tim sa izvršnim ovlašćenjima za praćenje i reagovanje u slučajevima porodičnog nasilja.