Društvo
Škola da uči đake da misle, a ne samo da pamte: Ciljevi Okvira nacionalnog kurikuluma
Dokument predviđa i da obrazovanje razvija dijete u cjelini - njegovo znanje, karakter, zdravlje, odgovornost, kritičko misljenje, sposobnost saradnje i spremnost da uči tokom cijelog života Crnogorske škole trebalo bi više da se usmjere na to da djeca razu...
Crnogorske škole trebalo bi više da se usmjere na to da djeca razumiju ono što uče, povezuju znanja iz različitih predmeta i umiju da ih primijene u stvarnom životu, a manje na puko pamćenje i reprodukovanje gradiva.
To proizilazi iz Okvira nacionalnog kurikuluma Crne Gore, dokumenta Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), na koji je Nacionalni savjet za obrazovanje nedavno dao pozitivno mišljenje.
Iz MPNI su ranije saopštili da taj dokument predstavlja polaznu osnovu za reformu predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja.
U dokumentu se navodi da je Okvir “temeljni sistemski dokument kojim se uspostavlja koherentno i kvalitetno douniverzitetsko obrazovanje i vaspitanje u Crnoj Gori”. Okvir definiše ciljeve, vrijednosti i ishode obrazovanja, ali i jedinstvene standarde kvaliteta, a posebno je naglašena potreba da nastava bude usmjerena na dijete i njegovo učenje.
“Bez sadržaja i nastavnika se ne može, ali su im glavne uloge da pokrenu i podrže efektivno učenje”, piše u dokumentu.
Škola bi, navodi se, trebalo da bude mjesto u kojem se djeca osjećaju sigurno, uvaženo i podstaknuto da uče, pitaju, griješe i napreduju.
U Okviru se ističe da svako dijete želi i može da uči “ako mu se stvore uslovi za brižno, bezbjedno i podsticajno okruženje”, u kojem postoje pozitivni odnosi između nastavnika, djece i vršnjaka.
Dokument predviđa i da obrazovanje razvija dijete u cjelini - njegovo znanje, karakter, zdravlje, odgovornost, kritičko mišljenje, sposobnost saradnje i spremnost da uči tokom cijelog života.
“Da bismo ostvarili ciljeve obrazovanja i vaspitanja, naš Okvir kurikuluma je osmišljen tako da razvija karakter, um i tijelo djece/učenika”, navodi se u dokumentu.
Okvir nacionalnog kurikuluma Crne Gore izrađen je u okviru zajedničke inicijative MPNI, UNICEF-a i Evropske unije - “Kvalitetno obrazovanje za svu djecu Crne Gore”.
Poseban značaj čitalačke pismenosti
Među ključnim kompetencijama koje učenici treba da razvijaju su čitalačka, matematička i naučna pismenost, digitalna, informaciona i medijska pismenost, odgovoran odnos prema zdravlju i bezbjednosti, građanska i preduzetnička kompetencija, kreativno izražavanje, ekološka svijest i održivi razvoj.
Posebno se naglašava značaj čitalačke pismenosti, jer je ona osnova za sve druge oblike učenja.
“Tradicionalna čitalačka pismenost je osnov svih drugih pismenosti i djeci/učenicima omogućava pristup informacijama iz različitih oblasti, kao i efektivno učenje svih predmeta”, piše u dokumentu.
To, precizirano je, znači da učenik ne treba samo da pročita tekst, već da razumije šta u njemu piše, zašto je napisan, da prepozna ton autora, razlikuje činjenice od mišljenja i poveže pročitano sa sopstvenim iskustvom.
U dokumentu se upozorava i da digitalna pismenost nije samo tehničko znanje rada na računaru.
“Ona podrazumijeva sigurno, kritičko, kreativno i odgovorno korišćenje digitalne tehnologije za rad, učenje i učešće u društvu”, navodi se u Okviru.
Učenik bi, prema dokumentu, trebalo da zna da pronađe informaciju, provjeri da li je izvor pouzdan, zaštiti svoje podatke, prepozna internet nasilje, manipulacije i dezinformacije, ali i da razumije značaj odgovorne upotrebe vještačke inteligencije.
Okvir uvodi i devet međupredmetnih tema, koje bi trebalo da povežu različite predmete sa realnim životom. To su cjeloživotno učenje i karijerno vođenje, lični i socijalni razvoj, digitalna pismenost, informaciona i medijska pismenost, građansko vaspitanje, preduzetničko učenje, finansijska pismenost i socijalno preduzetništvo, kulturni identitet, zdravlje i bezbjednost, kao i održivi razvoj i klimatske promjene.
“Prevashodna svrha međupredmetnih tema jeste da objedinjuju sadržaje različitih oblasti učenja ili nastavnih predmeta i povezuju obrazovanje sa realnim životom”, piše u dokumentu.
Dodaje se da međupredmetno učenje pomaže djeci da razvijaju naviku da povezuju znanja iz različitih izvora i da razmišljaju samostalno, “umjesto samo da uče nepovezane činjenice iz različitih oblasti”.
Za roditelje je posebno važno to što Okvir predviđa školu u kojoj se ne vrednuje samo tačan odgovor na testu, već i napredak djeteta, trud, način razmišljanja i sposobnost da naučeno primijeni.
U dokumentu se navodi da ocjenjivanje treba da bude dio učenja, a ne samo završna procjena znanja.
“Okvirom se obezbjeđuje da ocjenjivanje bude put za podsticanje samostalnog učenja učenika, za razvoj samostalnog, samoregulisanog učenja, a ne samo završna procjena znanja i konstatovanje uspjeha ili neuspjeha učenika”, piše u dokumentu i dodaje da se poseban akcenat stavlja na kontinuirano praćenje napredovanja učenika i davanje pravovremene, ciljane povratne informacije.
Naglašeno je da je nastavnik ključni nosilac obrazovnog procesa.
“U koncepciji Okvira, nastavnik je ključni nosilac obrazovnog procesa, profesionalac koji kompetentno i odgovorno realizuje duh i slovo kurikuluma u radu s djecom/učenicima”, piše u dokumentu.
Za primjenu Okvira, kako se dodaje, neophodni su profesionalna autonomija nastavnika, stručna kompetentnost, odgovornost za odluke, spremnost na saradnju i sposobnost da budu nosioci promjena u obrazovanju.
Dokument insistira na pravednosti i inkluzivnosti - kvalitetno obrazovanje mora biti jednako dostupno svoj djeci, bez obzira na njihove socijalne, kulturne, ekonomske, vjerske, jezičke, rodne ili druge karakteristike.
“Okvir se snažno zalaže za princip pravednosti u obrazovanju, da kvalitetno obrazovanje bude jednako dostupno svoj djeci/učenicima”, stoji u dokumentu.