Društvo
Si Đinping na samitu sa Trampom kritikovao "remilitarizaciju Japana" i rast vojne potrošnje
Predsjednik Kine Si Đinping na samitu sa Donaldom Trampom oštro je kritikovao Japan zbog povećanja vojne potrošnje i nazvao njegovu politiku "remilitarizacijom", što je iznenadilo američke zvaničnike.
Predsjednik Kine Si Đinping na nedavnom samitu sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom oštro se obrušio na "remilitarizaciju Japana", kritikujući američkog saveznika zbog povećane potrošnje na odbranu.
Si je postao veoma glasan i uznemiren kada je govorio o Japanu, što je iznenadilo američke zvaničnike jer ta tema ranije nije bila prisutna u razgovorima sa kineskim kolegama uoči samita. Više izvora navodi da je njegov verbalni napad bio najžešći dio dvodnevnog susreta dvojice lidera.
Nakon što je Si osuo paljbu po japanskoj premijerki Sanae Takaiči i rastu japanske vojne potrošnje, Tramp je odgovorio da Tokio mora da zauzme odlučniji bezbjednosni stav zbog prijetnje iz Sjeverne Koreje. Nije jasno da li je Tramp u istom kontekstu pomenuo Kinu.
Nekadašnji visoki zvaničnik Bijele kuće Kristofer Džonston rekao je da Sijev "zajedljiv pristup" Japanu i pokušaj da iskoristi Trampovu želju za stabilnim odnosima SAD i Kine samo dodatno potvrđuju težnju Tokija ka većem oslanjanju na sopstvenu bezbjednost.
"Sijev nedostatak samosvijesti je zapanjujući. Njegovi postupci ubrzavaju nastanak mnogo snažnijeg Japana", rekao je Džonston.
"Kineska anti-japanska retorika nema uporište van njenih sopstvenih granica... Tokio jača bezbjednosne veze sa partnerima širom regiona, uključujući Australiju, Filipine, pa čak i Južnu Koreju, koji su mnogo više zabrinuti zbog agresivne Kine nego zbog 'remilitarizovanog' Japana", dodao je.
Japan u svojim bijelim knjigama o odbrani navodi Kinu kao veću prijetnju od Sjeverne Koreje, a kineske vojne aktivnosti opisuje kao "najveći strateški izazov". Dokument za 2026. izražava "ozbiljnu zabrinutost" zbog produbljivanja vojne saradnje Pekinga i Moskve.
Odnosi Pekinga i Tokija pogoršani su od novembra, nakon što je premijerka Takaiči izjavila da bi kineski napad na Tajvan mogao predstavljati "egzistencijalnu prijetnju" Japanu, što bi opravdalo raspoređivanje japanske vojske. Kina je od tada pojačala kampanju kritika i mjera protiv Japana.
Kinesko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je Japan povećao vojni budžet za 9,7 odsto u 2025. godini.
"Japanski budžet za odbranu raste već 14 godina zaredom, ali desničarske snage u Japanu i dalje traže dodatno povećanje vojne potrošnje. To još jednom pokazuje da maska Japana kao 'zemlje mira' spada i da klizi ka neo-militarizmu", navodi se u saopštenju.
Kina je prošle godine povećala izdvajanja za odbranu za 7,4 odsto, na 336 milijardi dolara, dok je Japan potrošio 62 milijarde dolara.
Nakon komentara o Tajvanu, Takaiči nije dobila javnu podršku od Trampa ili visokih američkih zvaničnika, što je izazvalo zabrinutost u Tokiju pred samit u Pekingu.
Tramp je pozvao Takaiči iz predsjedničkog aviona tokom leta nazad za Vašington, ali detalji razgovora nisu objavljeni.
Jedan visoki američki zvaničnik rekao je da je Tramp "naglasio svoje duboko poštovanje prema japanskom narodu i blizak lični odnos sa premijerkom Takaiči".
"Američka delegacija podsetila je kineske sagovornike na veliko vojno prisustvo SAD u Japanu", dodao je zvaničnik.
Tokio je nervozan zbog stanja američko-japanskog savezništva, uključujući pitanja Trampovih carina i zabrinutosti da američko odvraćanje Kine slabi zbog rata sa Iranom.
Fajnenšel tajms je objavio da su SAD obavijestile Japan o mogućim kašnjenjima u isporuci 400 raketa "tomahavk" koje je Tokio naručio kao kontraudarne snage protiv Kine.
Saveznici su zabrinuti i zbog posvećenosti Vašingtona Tajvanu, nakon što je Tramp rekao da je paket prodaje oružja Tajvanu vrijedan 14 milijardi dolara dobar "pregovarački adut" u odnosima sa Kinom.
Kina odlaže moguću posjetu visokog zvaničnika Pentagona Pekingu dok SAD ne razjasne odobrenje paketa naoružanja za Tajvan.
Kineska ambasada u SAD navodi da japanske "desničarske snage" pokušavaju da "uzdrmaju temelje regionalnog mira" i poziva Japan da "ispravi svoju pogrešnu retoriku i postupke u vezi sa Tajvanom, zaustavi nepromišljeni proces remilitarizacije i vrati se na pravi put dobrosusjedskih odnosa".