Server za DRV : Ulazak Crne Gore u EU je dobar za Srbiju, ne i za Vučića, zato očekujte probleme

A postoji i pitanje da li će Crna Gora dobiti pravo veta unutar Unije. Tu mislim da bi Crna Gora morala da pokaže određenu fleksibilnost. Mađarski slučaj je pokazao koliko loš uticaj pravo veta jedne jedine zemlje može imati na Evropu. Ni za trenutak ne vjerujem da bi Crna Gora uradila bilo šta slično onome što je uradila Mađarska.

Ali mislim da postoje veći problemi u budućnosti. Jedan je Srbija. Mislim da Srbija neće dočekati članstvo Crne Gore u EU sa dobrodošlicom. Nije dočekala sa dobrodošlicom ni članstvo Crne Gore u NATO-u i pokušala je da to spriječi atentatom na premijera. Ne mogu da predvidim da li će pokušati nešto slično, ali ne bih bio iznenađen ako opet pokušaju nešto, da naprave neki problem Crnoj Gori pri ulasku u EU. Jer to jednostavno nije dobro za Aleksandra Vučića — možda jeste dobro za Srbiju, ali ne i za Aleksandra Vučića — da na granici ima konsolidovanu, demokratsku i prosperitetnu Crnu Goru, rekao je u intervjuu za DRV profesor Danijel Server ( Daniel Serwer) viši istraživač na Institutu za međunarodnu politiku Univerziteta Džons Hopkins u Vašingtonu.

Profesor Server je uvjeren da će Crna Gora ući u EU u narednih par godina, i pored nekoliko problema sa kojima će se u finišu suočiti. Jedno je ispunjavanje kritterijuma, zatim formata pod koji će EU članice pristati da prime Crnu Goru, o onda su tu i redovni problemi sa kojima se Crna Gora suočava oličeni u malignom uticaju sa strane: Profesor Server je uvjeren da će Crna Gora ući u EU u narednih par godina, i pored nekoliko problema sa kojima će se u finišu suočiti. Jedno je ispunjavanje kritterijuma, zatim formata pod koji će EU članice pristati da prime Crnu Goru, o onda su tu i redovni problemi sa kojima se Crna Gora suočava oličeni u malignom uticaju sa strane:

„ Postoji pitanje da li će Crna Gora dobiti pravo veta unutar Unije. Tu mislim da bi Crna Gora morala da pokaže određenu fleksibilnost. Mađarski slučaj je pokazao koliko loš uticaj pravo veta jedne jedine zemlje može imati na Evropu.

Ni za trenutak ne vjerujem da bi Crna Gora uradila bilo šta slično onome što je uradila Mađarska. Ali mogu da zamislim neke ljude koji kažu da treba proširiti kvalifikovanu većinu na pitanja vanjske politike i mislim da bi to zapravo bila dobra ideja. A ako se to dogodi, onda nema potrebe za posebnim izuzetkom za Crnu Goru. Ali možda se to neće dogoditi. Dakle, Crna Gora bi mogla imati teške, potencijalno teške pregovore oko toga.

Ali mislim da postoje veći problemi u budućnosti. Jedan je Srbija.

Mislim da Srbija neće dočekati članstvo Crne Gore u EU sa dobrodošlicom. Nije dočekala sa dobrodošlicom ni članstvo Crne Gore u NATO-u i pokušala je da to spriječi atentatom na premijera. Ne mogu da predvidim da li će pokušati nešto slično, ali ne bih bio iznenađen ako opet pokušaju nešto, da naprave neki problem Crnoj Gori pri ulasku u EU. I to jednostavno nije dobro za Aleksandra Vučića — možda jeste dobro za Srbiju, ali ne i za Aleksandra Vučića — da na granici ima konsolidovanu, demokratsku i prosperitetnu Crnu Goru.“

Na pitanje o mogućim pokušajima miješanja iz Rusije, iako ona ima brojne i teške sopstvene probleme, što u ratu, odnosno invaziji na Ukrajinu, što kod kuće kao posljedice rata, profesor Server kaže je bivši ruski ambasador u Crnoj Gori Vladislav Maslenikov zapravo bio u pravu kada je rekao da je i za Rusiju proširenje EU na Zapadni Balkan, u konkretnom slučaju Crnu Goru zapravo prijetnja.

„Ne mogu da predvidim šta će oni uraditi. Znate, postoje ljudi u Moskvi koji planiraju kakav će biti njihov odgovor. Sjetićete se, 2016. je bio pokušaj atentata uoči članstva u NATO. Pretpostavljam da bi ovoga puta izabrali nešto drugačije, samo da ne budu previše očigledni. Ali, gledajte, ambasador je rekao istinu. To jeste protiv ruskih interesa, jer Rusija ima svoj interes, kako sama smatra da na to ima pravo, vidi kao dominaciju na svojoj periferiji.

A, znate, Rusija sebe smatra saveznikom Beograda, a Beograd sebe smatra nekim ko ima kontrolu, uticaj, zovite to kako hoćete, nad srpskim stanovništvom u Crnoj Gori, i to će članstvom u EU biti umanjeno. Mislim da tu nema nikakve sumnje, taj uticaj će oslabiti.

Dakle, očekujete još jedan pokušaj, i možda zajedno sa Srbijom, iako bih rekla da Vučić trenutno nije u dobrim odnosima sa Putinom kao ranije. Šta mislite?

„Zaista ne znam. Može biti Moskva u kombinaciji sa Beogradom. Može biti samo Beograd. Može biti samo Moskva. Može biti izvedeno, znate, preko nekog drugog sredstva. Rusi su, znate, jasno veoma aktivni u hibridnom ratovanju na mnogo različitih mjesta. A ono što vam ambasador govori jeste: očekujte probleme od nas, i treba da mu vjerujete“.

Vjerujete li da imamo kapacitet da se odupremo i da će Evropska unija imati interes da nas podrži da se odupremo?

„Da, vjerujem, jer ako je ovo demonstracija makar male količine snage od strane Evropske unije, kroz ovo proširenje, ona mora da obezbijedi da Moskva ne može da se umiješa. Zato mislim da će Evropljani učiniti sve što mogu da pomognu Crnoj Gori. Sada, da li vaša vlada i obavještajne službe imaju kapacitet da odgovore na sve što Beograd ili Moskva ili neko treći pokuša, to mi je teško da procijenim. Ne znam odgovor na to pitanje. Ali su taj kapacitet svakako imali 2016. i nadam se da ga nemaju i sada.“

Pripremite za još jednu vrstu problema, a to je iz Sjedinjenih Država

Osim poznatih pokušaja opstrukcije sa strane, profesor Server sa žaljenjem konstatuje da je sada moguć još jedan neočekovani – od strane SAD-a, oličenog u administraciji Donalda Trampa (Trump).

„ Pristupanje rijetko ide glatko. Ne očekujte da ide glatko, očekujte probleme. Pripremite se za probleme, pripremite se za probleme oko veta, pripremite se za probleme oko nezavisnosti pravosuđa, pripremite se za probleme sa Hrvatskom oko tih problema iz prošlosti, pripremite se za probleme sa Srbijom zbog njenog negativnog stava prema tome što crnogorsko pristupanje znači za EU.

I treba da se pripremite za još jednu vrstu problema, a to je iz Sjedinjenih Država. Ovdje moram da kažem stvari o mojoj zemlji koje mi se ne dopadaju, ali moram to da priznam. Prvo, Sjedinjene Države nijesu više toliko posvećene NATO-u u Trampovoj administraciji kao što su nekad bile. Tramp je uradio sve što je mogao da posije sumnju da li bi branio Evropu u slučaju aktiviranja člana 5. Sada, član 5 je oduvijek zahtijevao raspravu o konkretnim okolnostima. Bilo je mnogo više slučajeva kada član 5 nije bio aktiviran nego kada jeste. Postoji samo jedan slučaj člana...“

To je 11. septembar (2001) , nakon 11 septembra.

„Da, nakon 11. septembra, i to u odbrani Sjedinjenih Država. Gledajte, ne možete računati na Trampa da će braniti Evropu u ovom trenutku.

To ne znači da je NATO beskoristan, ali znači da je odvraćajući efekat člana 5 smanjen, i da je važnost NATO vježbi i interoperabilnosti vojski i strateških planova — ti aspekti NATO-a, koji čine najveći dio onoga što NATO zaista radi — danas mnogo važniji. I ja bih snažno savjetovao da Crna Gora u potpunosti iskoristi ne-članske 5 aspekte NATO-a. I iskreno, volio bih da vidim Crnu Goru kako pristupa tom malom paktu koji su dogovorile Slovenija, Albanija i Hrvatska. Takav regionalni odbrambeni pakt koji šalje poruku odlučnosti, koordinacije i spremnosti biće važan u budućnosti. Znam da se nekim političarima u Crnoj Gori ne bi dopalo da Crna Gora pristupi tom paktu.

I ne znam zaista da li bi zemlje u njemu željele Crnu Goru, ali mislim da bi to bila veoma dobra ideja.

Ali tu postoji još nešto, i želim da završim misao o Sjedinjenim Državama, jer se tu ne završava priča sa NATO-om. Mnogo je gore za Evropsku uniju. Činjenica je da su Sjedinjene Države pod Trampovom administracijom odlučile da je Evropska unija konkurent, a ne multiplikator snage, i da žele da je oslabe koliko god mogu. Zato su u prvoj Trampovoj administraciji pozdravili Brexit, a sada čine sve što mogu da Evropskoj uniji zagorčaju život.

Crna Gora ne može očekivati američku podršku za pristupanje Evropskoj uniji.

Mislim da Amerikanci neće biti naročito aktivni u protivljenju, ali bih bio veoma oprezan i nadao bih se da je ambasador u Vašingtonu upozoren na mogućnost da Amerikanci možda neće biti naklonjeni ideji proširenja EU“

Govoreći o aktuelnoj crnogorskoj vlasti čiji su djelovi i dalje bliski Beogradu, a koja trebba da okonča proces ulaska Crne Gore u EU, kaže da je bilo zanimljivo gledati obilježavanje obnove nezavinosti:

„Mislim, postoje ljudi u sadašnjoj vladi i parlamentanoj većini koji imaju jasan i nedvosmislen dosije protiv nezavisnosti Crne Gore, protiv njenog članstva u NATO-u i protiv njenog članstva u EU. Sada, ne znam šta zaista misle u ovom trenutku. Ali izgleda da se prilagođavaju nezavisnosti, članstvu u NATO-u i članstvu u EU.

I kada političari rade ono što vi želite da rade, diplomata to zove uspjehom. Koliko je taj uspjeh dubok, koliko je trajan, to s pravom možete pitati. Ali, gledajte, sadašnja vlada je demokratski legitimisana, u to nema sumnje i moram da poštujem to da imaju odgovornost i ovlašćenje da vladaju.

I ako počnu da rade stvari za koje sam nekad mislio da nikada neće raditi, a to sam zaista nekada mislio, moram to da smatram pozitivnim znakom. Istovremeno, shvatam da postoje jako puno upitnika.

Nedavno sam stajao ispred Predsjedništva i vidio sam table koje obilježavaju velike momente crnogorske istorije. A jedan je upadljivo izostavljen, a to je proglašenje nezavisnosti. Ulazak u Generalnu skupštinu i u Ujedinjene nacije je prikazan, ali ne i trenutak nezavisnosti, i za to predsjedniku Đukanoviću nije dato nikakvo priznanje.

Mislim da predsjednik Đukanović zapravo zaslužuje priznanje za dva ključna trenutka u crnogorskoj istoriji. Jedan je nezavisnost. Drugi je tranzicija vlasti, koja je bila mirna, uredna i, koliko ja znam, dobrovoljna. Poštovao je rezultate izbora i 2020. i 2022. godine. Dakle, za to mu dajem veliko priznanje. To nije lako uraditi, naročito na Balkanu. Zato mislim da Crna Gora u cjelini zaslužuje priznanje za to, ali on je bio taj koji je napravio veoma pozitivnu odluku za cijelu zemlju“.

Nejasno je šta zaista želi većina demonstranata u Srbiji osim da sruši Vučića

Kada je u pitanju Srbija i dugotrajni protesti protiv režima predsjednika Aleksandra Vučića, kao i neprekidno nasilje nad demontrantima – te odugovlačenje sa raspisivanjem izbora, ali i relativno mlakom reakcijom EU na dešavanja u Srbiji, profesor Server kaže da je vjerovatno ključni razlog tome – što niko nije siguran u istinski demokratski kapacitet studenata i građana koji protestuju.

„Nemojte me pogrešno razumjeti. Mislim da postoje ljudi uključeni u proteste, mnogo ljudi uključenih, koji bi voljeli da Srbija uđe u EU. Ne znam za NATO, ankete o NATO-u u Srbiji nijesu dobre... Ne znam za to. Ali mislim da među ljudima u demonstracijama ima dosta onih koji žele Srbiju u EU, koji gledaju u Crnu Goru i kažu: ako oni mogu to da urade, zašto ne bismo mi? Biće mnogo bolje nego što smo mi, biće slobodniji nego što smo mi. Dakle, mislim da ima mnogo ljudi u demonstracijama koji tako osjećaju.

Razgovarao sam sa nekima od njih kada dođu u Vašington. Ali ne mogu reći — demonstranti su samo mali dio srpskog stanovništva. I nije mi jasno da li liberalno-demokratsko krilo demonstranata predstavlja širu većinu ili čak pluralitet srpske populacije. Da u Srbiji postoje Srbi koji žele pravu demokratiju, u to uopšte ne sumnjam. Da većina Srba želi da se riješi Vučića, u to takođe ne sumnjam. Ali Aleksandar Vučić je veoma vješt politički operater. I znate, preživio je mnoge demonstracije do sada. Ima iskustvo na koje može da se osvrne, na Miloševića i Miloševićeve greške.

Mislim da će ga biti teško srušiti na taj način i nijesam ubijeđen da bi rezultat njegovog pada išli u mom pravcu. Mogli bi otići u potpuno drugom pravcu.“

O promjenama američke politike prema Zapadnom Balkanu i stavljanju fokusa na ekonomskim interesima umjesto bezbjednosnih garancija, u tom kontekstu i odnosima sa Vučićem, ali i Dodikom, Sever kaže:

„Što se tiče takozvane promjene politike, tu zaista postoji promjena, ali da vam kažem šta mislim da je to. Prvo, mi smo oduvijek tražili ekonomske mogućnosti na Balkanu. Bilo je veoma teško poslije ratova, ali su naši ambasadori uvijek imali instrukcije da traže ekonomske prilike u balkanskim zemljama.

Novo je transakcioni pristup. Novo je: vi uradite nešto za nas, a mi ćemo nešto za vas. To je novo. To je nevelikodušan stav, onaj koji ignoriše konsultacije, solidarnost i koordinaciju — sve vrline savezništva se ignorišu.

Druga stvar koja je, po mom mišljenju, nova nije izjava da će raditi sa lokalnim liderima. Opet, naši ambasadori su uvijek imali instrukcije da rade sa lokalnim liderima. Mislim, previše smo blisko radili sa lokalnim liderima u Bosni u Dejtonu. Nametnuli smo Dejtonski sporazum koji je bio upravo ono što su etnonacionalistički lideri rekli da će prihvatiti. Veoma blisko smo sarađivali sa OVK na Kosovu tokom rata i poslije rata, i sa rukovodstvom prije nezavisnosti i poslije nezavisnosti.

Dakle, nema ničeg novog u radu sa lokalnim liderima.

Što je novo je to što ih nije briga sa kim rade. Tako da sarađivati sa Dodikom znači gurati Balkan u nestabilnost. Iskreno, on je neprijatelj suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.

To je mnogo puta jasno pokazao, i to da bi dobio sankcije. I čak i nakon ukidanja sankcija, nastavio je da jasno pokazuje da ne podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Sad čujem da priča neku neutralnost oko članstva u NATO. Valjda mu je neko rekao da treba da kaže nešto lijepo što Amerikanci neće kritikovati.

Ali to je besmislica. Mislim, dok se ne riješi pitanje državne imovine, neće biti nikakvog članstva u NATO, i ne vjerujem da će RS ikad pristati na to.

Saradnja sa lokalnim liderima nije pogrešna. Rezultat toga zavisi 100 odsto od toga sa kim sarađujete, a to što ste odlučili da sarađujete sa Miloradom Dodikom , a odbijete saradnju sa Aljbinom Kurtijem (Albin) , je, po mom mišljenju, nevjerovatno“.

Rekla bih da sam saglasna, ali bih vas i pitala — očekujete li da se ponovo uspostavi veza sa gospodinom Vučićem?

„Vidjeli smo u poslednjem periodu da je bilo neke neusklađenosti, vjerovatno povezane sa ekonomskim interesima i sa interesima njegovog zeta, gospodina Kušnera ( Jared Kushner ). Ali, kao što ste rekli, za Trampovu administraciju nije važno sa kim sarađuju, dok god je to na obostranu korist.

Tramp je etnički nacionalista, bijeli supremacist i najkorumpiraniji američki predsjednik ikad

Očekujete li u takvim okolnostima mogućnost da se ponovo uspostavi dobra komunikacija sa gospodinom Vučićem i šta bi to značilo u političkom smislu, ako se to desi?

Server: To sam očekivao sve vrijeme i priznajem da me iznenadilo što se nije desilo i što se nije desilo odmah. Ne znam tačno šta je izazvalo raskid sa Vučićem. To svakako nije njegov „srpski svet“,ta etnonacionalistička glupost.

Besmislica. Nije da Tramp ima ništo protiv toga. Tramp je etnički nacionalista, sasvim jasno i nedvosmisleno, zapravo i bijeli suprematista.

I ne mislim da ima problem sa etničkim nacionalizmom, ali ima neki problem sa Vučićem i ne znam šta je to. Ne znam da li Vučić zna šta je to. Ali bih očekivao da će to, eventualno, biti prevaziđeno nekim transakcionarnim dogovorom.

Samo se nadam da to neće biti dogovor koji podriva suverenitet i teritorijalni integritet Bosne, Crne Gore, Kosova ili Makedonije.

Sa profesorom Danijelom Serverom, koji je u Crnoj Gori boravio prošle sedmice na konferenciji koju je u Budvi organizovalo Crnogorsko udruženje za političke nauke – MoPSA, razgovrali smo i globalnim posljedicama Trampove politike, kako na svijet i međunarodne institucije i savezništva tako i na same SAD-e koje u novembru očekuju izbori na polovini manadata i na kojima se uprkos svim pokušajima njegove administracije, ali i institucija kao što je Vrhovni sud, koji je sada pod njegovom kontrolom (Trump je još u prvom mandatu imenovao troje konzervativnih sudija i osigurao većinu), očekuje „plavi talas“.

„Evo razgovaramo o američkom političkom tajmingu i on je nesiguran. Zato što se suočavamo sa jednim važnim izborima za manje od šest mjeseci. I trećina Senata i cijeli Predstavnički dom su u igri. Većina mjesta u oba doma se smatraju sigurnim.

Demokrate bi prema prognozama mogli preuzeti Predstavnički dom sa manjom većinom, ali možda ne Senat. Ali onda je Vrhovni sud odlučio da možete primjentiti prekomponovanje distrikta, naročito u južnim državama. Možete uraditi redistrikting da bi osigurali da republikanci kontrolišu još više distrikta na jugu kroz „gerrymandering“ - da bi crna populacija bila onemogućena da biraju crne zastupnike. Ovo je čist i neskrivni rasizam – to je to. A sve je zavijeno u oblandi „slijep za boje“ - to je takva hipokrizija da je jednostvano nevjerovatna.

Problem je sada prednost republikanaca u dominatno većem broju saveznih država, neko demokrata, što im daje određenu prednost u Senatu, a redistriting im daje prednost u Predstavničkom domu. Oni su uvijek imali prednost zahvaljujući „gerrymanderingu“ ali će to sada biti još gore.

No i pored toga Tramp je ispod vode, više ga građana ne podržava nego podržava po svakom velikom pitanju u SAD-u.

Kako se to može reflektovati na izbore za Kogres na polovini mandata u novembru?

„ U mojoj glavi, za sada samo u mojoj glavi , jer se još nije dogodilo, izbor političkog programa MAGA kandidata na nacionalnom nivou – u pitanjima o emigraciji, o porezima, o ekonomiji, o obrazovanju o svemu je - ispod vode. Manje od 15 posto podrške o svim velikim pitanjima, izgleda mi da je ouđen na propast. Jer pokazuje neke od najekstremnijih MAGA kandidata na izborima na kojima MAGA ne stoji dobro na nacionalnom nivou.

To ne znači da će svaki MAGA kandidat izgubiti, moguća je neka privlačnost na loklanom novou.

Ali je moguć „plavi talas“ – demokrate su plavea republikanci crveni i „plavi talas“ je moguć u novembru, ali mnogo toga zavisi od ishoda rata u Iranu, koje SAD-e u ovom trenutku jednostavno gube i Tramp je bez podrške za rat. Amerikanci ga nikada nijesu podržali, ni sada ni inicijalno. Puno zavisi i od ekonomije, a ekonomija je u problemima, to je neupitno. U ovom trenutku se konzumenti održavaju, ali su pod ogromnim pritiskom cijena goriva, električne energije i druhih.

Mogućnost recesije je realna do novembra i ovi MAGA kandidati će biti primorani da je brane neodbranjivo.“

Ali čak iako plavi talas uspije i izborni rezulat bude „previše velik za namješatanje“ , kako sam to čula na američkim medijima posljednjih mjeseci, vjerujete li da novi saziv Kogresa, sa većinom u Predstavničkom domu, a možda i u Senatu, iako je to malo teže za ostvariti, kao što ste objasnili, da li očekujete da mogu obuzdati Trampovu administraciju u svemu što sada čine?

„ Kratak odgovor je ne – ne mogu ga obuzdati u nekim oblastima, ali u nekima mogu. Kada je riječ o vanjskoj politici predsjednik ima puno ovlasti da radi, manje više šta želi. To je neupitno. Ali kada je riječ o vojnim akcijima, očekivao bih da demokrate koji kontrolišu Predstavnički dom i Senat iskažu neslaganje sa ratom u Iranu, ukoliko još bude trajo šest za mjeseci od sada.

Na domaćem planu mogu uraditi značajnu razliku u onom što bih rekao da je istraga korupcije i to može značiti ogromnu razliku. Mi smo pod epidemijom blatantne korupcije koje je zapanjujuća i u kojoj se kupuju karte za izlazak iz zatvora, omogućavaju ugovori iz oblasti odbrane direktno u ruke Trampovim sinovima. Ovo je daleko najkorumpranija administracija koju smo ikad vidjeli.

Finansiranje, novcem poreskih obveznika za kompenzacije ljudima koji su 6. januara napali Kapitol. Ovo je čista nefilterisana korupcija koje je zarobila državu.

Tako da mislim da mnogo toga može doći pod demokratsku kontrolu u Predstavničkom domu ili Senatu, jer bi demokrate bile u poziciji kontrole.

Jedan problem će se međutim nastaviti, a to je Vrhovni sud koji je odlučio da predsjednik ima imunitet za sve što radi u zvaničnom kapacitetu čak iako je nelegalno i Tramp to koristi. To je ozbiljan problem koji mislim da ne može biti riješen ni zakonom, jer je Vrhovni sud odlučio da ima imunitet od procesuiranja po Ustavu, što nije istina i nikad nije bio slučaj u prošlosti, to je čista izmišljotina ljudi koji tvrde da primjenjuju samo bukvalane riječi organinalnog ustava. Tako da potoji problem kada je riječ o korupciji. Ali mislim da može biti značajno obuzdana.

Ali na polju vanjske politike, ako predsjednik hoće da gurne premijera Crne Gore na NATO samitu, signalizujući da nije zainteresovan da brani Crnu Goru – to može da radi. Ne mora da pita nikoga za dozvolu ili polaže račune naknadno. Tako da će ga malo obuzdati ali neće ništa popraviti“.

Sami ste pomenuli, a i čula sam i na američkim medijima - mainstream, izuzimajući FOX naravno, ali i na alternativnim platformama, istu rečenicu kao i od Vas da je Tramp „ubjeljivo najkorumpiraniji američki predsjednik ikad“ . Imajući u vidu što ste rekli o Vrhovnom sudu i drugim ograničenjima, da li vjerujte da će se gopodin Tramp ikad suočiti sa pravnom odgovornošću za sve navedeno?

„ U budućim istorijskim knjigama da, ne i za njegovog života. Prvo jasno je da on neće trajati još puno godina sve je stariji“...

Iako razmišlja i govori o mogućem trećem madatu...

" To je jednostvno glupost kojim se hrani MAGA, ali se neće dogoditi. Biće srećan ako bude mogao da ustane iz kreveta do kraja ovog mandata. Ja zaista ne anticipram bilo kakvo pozivanje na odgvornost za njegova života, ali mislim da će biti u istorijskim knjigama za sve ovo. Mislim da će njegovo ime biti izbrisano sa Američkog instituta za mir, Kennedy centra, kao i da neće uspjeti će izgraditi "trijumfalnu kapiju".

A što se tiče balske dvorane, mislim da će sigurnosni objekat ispod dvorane biti izgrađen, ali sumanjam da će dvorana ikad biti završena onako kako je on zamislio“.

Najnovije vijesti u vašem džepu!

Knežević: Ako pokojna većina ne glasa za kandidata DNP-a, naći ćemo druge načine da se suprotstavimo daljem uništavanju Podgorice

Huter: Priznanje nasilne aneksije i bijelog terora iskorak, Mandić: Sada da vratimo i imovinu SPC i Karađorđevićima

Vučić o usvajanju Zakona o dinastiji Petrović: Falsifikat istorije, siguran sam da je Milan Knežević glasao protiv

Zirojević o izjavi Spajića: Takvi kakvi su, ne znaju da je Sovjetski savez natjerao na predaju nacističku Njemačku