Društvo
Samit EU: Ko zaista razgovara sa Rusijom?
Na samitu EU dominiralo je pitanje ko govori u ime Unije po pitanjima spoljne politike, nakon što je predsjednik Savjeta EU Antonio Košta inicirao komunikaciju sa Moskvom.
Bijes zbog telefonskih poziva Moskvi dominirao je na samitu Evropske unije. U osnovi toga je pitanje: ko govori u ime EU i njenih članica po pitanjima spoljne politike?
Bila je to glavna vijest samita: predsjednik Savjeta EU Antonio Košta inicirao je otvaranje komunikacionih kanala s Moskvom. Prema riječima jednog zvaničnika Evropske unije, Košta je šefovima država i vlada objasnio da je cilj biti spreman u pravom trenutku da se zastupaju interesi Unije. Međutim, kako je naglasio, tokom tog kontakta nije došlo do suštinske razmjene mišljenja.
Ta vijest navodno je izazvala negodovanje kod nekih država-članica – prije svega Njemačke i Francuske. Njemačka novinska agencija dpa citirala je vladine izvore koji Koštin potez opisuju kao „nekoordinisan“ i „neprofesionalan“.
Na završnoj konferenciji za novinare nakon samita, njemački kancelar odbio je da javno komentariše detalje diskusije. Ipak, postignut je dogovor o tome kakav format pregovora Unija očekuje: „Na kraju krajeva, mirovne pregovore moraju da vode Ukrajina, Rusija, Evropa i SAD – a to ko će u tom procesu da govori u ime Evrope, nije nešto što se sada odlučuje“, dodao je Fridrih Merc.
Kancelar je naglasio da Ukrajina eksplicitno traži podršku zemalja E3, a konsultacije Njemačke, Francuske i Velike Britanije sa Ukrajinom održane su prošle nedjelje u Londonu. "Na Ukrajini je da odluči ko će sjedjeti za stolom", rekao je Merc.
Antonio Košta je nakon samita istakao potrebu za „direktnim diplomatskim kanalima“ sa Rusijom i naglasio da oni moraju biti odmah uspostavljeni. Takođe je napomenuo da nema namjeru da se Ukrajina zamijeni – jer, kako kaže, samo Ukrajina ima pravo da vodi pregovore u svoje ime.
Manje države-članice bile su otvorenije prema Koštinoj inicijativi. Austrijski kancelar Kristijan Štoker rekao je: „Ako se kanali komunikacije sada otvore, nivo mi i nije toliko važan. Važno je da se razgovori zaista odvijaju – i onda na to gledam pozitivno.“
Belgijski premijer Bart De Vever ocijenio je da je veoma složeno pitanje ko treba da govori u ime Evropljana, jer to zavisi od oblasti o kojima se raspravlja: „Kada se raspravlja o nadležnostima Evropske unije, onda samo predstavnici EU mogu predstavljati Uniju.“
Šefovi država i vlada EU slažu se da vrijeme za pregovore još nije došlo. Holandski premijer Rob Jeten rekao je: „Moramo da dovedemo Rusiju za pregovarački sto, a to znači više sankcija i veći pritisak na Putina.“ On je uvjeren da neće biti spora oko toga ko će predstavljati EU kada dođe vrijeme.
Ruska vlada izrazila je spremnost da pregovara sa evropskim državama, ali je poručila da neće prihvatiti ultimatume i da su Evropljani „glupi ili nesposobni“ ako vjeruju da mogu pregovarati sa pozicije sile.
Zemlje G7 složile su se da nastave pritisak na Rusiju sankcijama. EU radi na 21. paketu sankcija, koji uključuje dalja ograničenja ruskih prihoda od izvoza energije i zabranu ulaska ruskih vojnika u EU. Premijer Bugarske Rumen Radev izrazio je protivljenje dijelovima paketa zbog mogućeg negativnog uticaja na bugarsku ekonomiju.
Ovaj samit bio je prvi redovan sastanak EU bez Viktora Orbana, čije su opstrukcije ranije komplikovale pomoć Ukrajini. Novi mađarski premijer Peter Mađar omogućio je da EU usvoji odluke u vezi sa Ukrajinom u ime svih 27 članica. Sankcije Rusiji produžene su na 12 mjeseci.
Nakon ukidanja mađarske blokade, EU je otvorila prva pregovaračka poglavlja sa Ukrajinom. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen nazvala je to „važnom prekretnicom“ i najavila otvaranje dodatnih poglavlja do ljeta. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovo je insistirao na brzom i punopravnom članstvu Ukrajine, što nije podržano od strane svih država članica.