Društvo
SAD i Iran postigli preliminarni sporazum o okončanju sukoba, potpisivanje zakazano za petak
Zvaničnici SAD i Irana dogovorili su okvirni sporazum o prekidu ratnih dejstava, ukidanju američke blokade Irana i ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza. Potpisivanje je planirano za petak u Švajcarskoj.
Zvaničnici Sjedinjenih Američkih Država i Irana saopštili su da su postigli okvirni sporazum za okončanje rata, ukidanje američke blokade Irana i ponovno otvaranje Hormuškog moreuza. Ovaj preliminarni dogovor doveo je do pada cijena nafte, ali pitanje iranskog nuklearnog programa ostaje za buduće pregovore.
Američki predsjednik Donald Tramp napisao je juče oko 17.30 časova po lokalnom vremenu u Vašingtonu na svojoj platformi Truth Social da je „sporazum sa Islamskom Republikom Iran sada završen“. Njegova objava uslijedila je ubrzo nakon što je pakistanski premijer Šehbaz Šarif, čija je zemlja posredovala u pregovorima, objavio da je sporazum postignut rano jutros po lokalnom vremenu.
Memorandum o razumijevanju trebalo bi zvanično da bude potpisan u petak u Švajcarskoj.
Precizni uslovi sporazuma za sada nijesu poznati. Šarif je na mreži X naveo da sporazum predviđa „trenutni i trajni prekid vojnih operacija na svim frontovima, uključujući Liban“.
Liban je bio jedno od najspornijih pitanja tokom pregovora, jer su Izrael i Hezbolah posljednjih sedmica ignorisali pozive Trampa i drugih međunarodnih aktera da obustave međusobne napade.
U saopštenju Sekretarijata Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost Irana navedeno je da će rat i vojne operacije na svim frontovima, uključujući Liban, trajno prestati od večeras.
Zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Kazem Garibabadi izjavio je da će tokom šezdesetodnevnog primirja biti vođeni pregovori o sveobuhvatnijem sporazumu, uključujući i ublažavanje sankcija Iranu.
Sudbina iranskog nuklearnog programa, još jedno osjetljivo pitanje, takođe će biti predmet tih budućih razgovora.
Izrael se za sada nije oglasio povodom sporazuma, navodeći ranije da nije učestvovao u američko-iranskim pregovorima.
Tramp je saopštio da će Hormuški moreuz, ključni pomorski pravac za svjetske isporuke nafte i gasa, koji je Iran praktično držao zatvorenim mjesecima, biti otvoren u petak, te da je naredio ukidanje američke blokade iranskih luka.
„Brodovi svijeta, pokrenite motore. Neka nafta ponovo poteče!“, napisao je Tramp.
Cijene nafte pale su nakon objave sporazuma. Fjučersi na sirovu naftu Brent izgubili su 4 odsto vrijednosti u ranom trgovanju, dok je američka WTI nafta pala više od 4,6 odsto. Berze u Aziji zabilježile su rast.
Bivši portparol Stejt departmenta iz vremena administracije Džoa Bajdena, Metju Miler, ocijenio je da je Tramp napravio značajne ustupke Iranu kako bi se vratilo stanje koje je postojalo prije početka rata.
„Nemamo garancije da će nuklearni program ikada biti riješen, ali Iran je pokazao svijetu da može držati globalnu ekonomiju kao taoca i zauzvrat dobiti ustupke od SAD-a“, rekao je Miler.
Od početka sukoba 28. februara, kada su američke i izraelske snage napale Iran, poginule su hiljade ljudi, uglavnom u Iranu i Libanu. Iran je uzvratio napadima na Izrael i zalivske države koje ugošćavaju američke baze, te je praktično blokirao Hormuški moreuz, što je povećalo cijene energenata širom svijeta. Kao odgovor, američke snage blokirale su iranske luke.
Rat sa Iranom postao je politički teret za Trampa i republikance u Kongresu, dok ankete pokazuju da su Amerikanci sve nezadovoljniji rastom cijena goriva uoči novembarskih izbora. Istovremeno, dio njegove stranke insistira da iranski nuklearni program mora biti potpuno ugašen.
Republikanski senator Lindzi Grejam, poznat po oštrom stavu prema Iranu, pozdravio je sporazum, ali je poručio da će pažljivo pratiti predstojeće pregovore o nuklearnom programu.
„Prema našem zakonu, svaki nuklearni sporazum sa Iranom mora biti dostavljen Kongresu na razmatranje i glasanje“, rekao je Grejam. „Čestitam svima koji su doprinijeli da dođemo do ove tačke“.
Tokom svog prvog mandata, Tramp je povukao SAD iz multilateralnog sporazuma s Iranom iz 2015. godine, koji je pod vođstvom predsjednika Baraka Obame predviđao ukidanje sankcija Teheranu u zamjenu za ograničenja nuklearnog programa i međunarodne inspekcije.
Iran je potom značajno povećao obogaćivanje uranijuma i proizveo više od 400 kilograma materijala čistoće bliske onoj potrebnoj za izradu nuklearnog oružja. Sudbina tog uranijuma vjerovatno će biti jedno od ključnih pitanja u predstojećim pregovorima.