Društvo
ROJTERS: Sporazum sa Iranom uključuje fond od 300 milijardi dolara
Prema riječima izvora, fond predstavlja privatni investicioni mehanizam, a ne program obnove ili ratne odštete, te neće uključivati državna sredstva niti bespovratna davanja.
Privatni fond vrijedan 300 milijardi dolara, osmišljen da podstakne investicije u Iran, predviđen je okvirnim sporazumom između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, a više od polovine tog iznosa već je obezbijeđeno, rekao je za Rojters izvor direktno upoznat sa sporazumom.
Fond je zamišljen tako da objema stranama pruži ekonomski podsticaj za zaključenje konačnog sporazuma, naveo je izvor, koji je govorio pod uslovom anonimnosti jer plan još nije zvanično objavljen, dok se Vašington i Teheran pripremaju da ga potpišu u petak.
Američki i iranski zvaničnici saopštili su u nedjelju da su postigli okvirni sporazum o okončanju rata, koji je počeo kada su američke i izraelske snage napale Iran 28. februara, o ukidanju američke blokade Irana i ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza, ključne rute za svjetsko snabdijevanje naftom i gasom.
Prema riječima izvora, novi fond predstavlja privatni investicioni mehanizam, a ne program obnove ili ratne odštete, te neće uključivati državna sredstva niti bespovratna davanja. Kompanije sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama, arapskim zemljama Zaliva, Aziji, Južnoj Americi i Africi već su se obavezale da obezbijede finansiranje.
Planirane investicije obuhvataju energetiku, logistiku, proizvodnju i saobraćaj.
Visoki iranski izvor rekao je Rojtersu da je Teheran prvobitno tražio 400 milijardi dolara odštete od Sjedinjenih Američkih Država za ratnu štetu, ali da je Vašington odbio takav zahtjev.
Nakon toga pojavila se ideja o osnivanju fonda koji će nositi naziv Fond za obnovu i razvoj .
Prema riječima iranskog izvora, predviđeno je da zemlje regiona doprinesu na različite načine – obezbjeđivanjem kredita, otvaranjem kreditnih linija ili direktnim finansiranjem obnove objekata oštećenih u ratu, uključujući kompleks čeličane Mobarekeh, rafinerije, aerodrome i širu infrastrukturu pogođenu sukobom.
Iran, jedna od najvećih ekonomija Bliskog istoka, tokom posljednje četiri decenije gotovo da nije privukao značajnije strane direktne investicije, budući da je bio isključen iz globalnih tržišta kapitala usljed uzastopnih talasa američkih i međunarodnih sankcija.
Ta zemlja posjeduje druge najveće potvrđene rezerve prirodnog gasa i četvrte najveće potvrđene rezerve nafte u svijetu.
Takođe ima mlado i obrazovano stanovništvo od više od 92 miliona ljudi, raznovrsnu industrijsku bazu i značajan neiskorišćeni potencijal u sektorima od petrohemije i rudarstva do turizma i poljoprivrede.
Izvor je naglasio da je investicioni fond u potpunosti odvojen od paralelnih pregovora o ukidanju američkih sankcija i oslobađanju iranske državne imovine zamrznute u inostranstvu, te da je riječ o dva različita finansijska mehanizma sa različitim ciljevima i rokovima.
Fond neće biti osnovan niti će početi da funkcioniše dok ne bude postignut konačan i zadovoljavajući sporazum. Memorandum o razumijevanju, nakon potpisivanja, trebalo bi da definiše proces tokom narednih 60 dana.
„Fond će biti uspostavljen tek kada konačni sporazum bude potpisan“, rekao je izvor. „Tokom tih 60 dana upravljači fonda sarađivaće s iranskom stranom i investitorima na planiranju i definisanju projekata.“
Iransko ministarstvo vanjskih poslova i ministarstvo vanjskih poslova Pakistana, koje je pomoglo u posredovanju oko sporazuma o investicionom fondu, nijesu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar.
Portparolka Bijele kuće uputila je na intervju koji je potpredsjednik Džej-Di Vens dao televiziji CBS u ponedjeljak, u kojem je rekao da bi Iran mogao dobiti pristup fondu za obnovu vrijednom 300 milijardi dolara, koji podržavaju zalivske države, ukoliko bude poštovao sporazum sa Vašingtonom. To, između ostalog, podrazumijeva demontiranje nuklearnog programa, uklanjanje zaliha obogaćenog materijala i prihvatanje strogog režima inspekcija i kontrole.
Izvor nije želio da precizira ko će upravljati fondom niti na koji način će biti administriran, navodeći da ključni detalji tek treba da budu usaglašeni.
Dodao je da su među kompanijama koje su već preuzele određene obaveze firme iz Južne Koreje, Japana, Singapura, Malezije i Sjedinjenih Američkih Država, ali nije želio da otkrije potpun spisak.
Šezdesetodnevni memorandum predstavlja okvir za pregovore, a ne konačni sporazum. Očekuje se da će američki i iranski pregovarači tokom tog perioda voditi razgovore na više paralelnih kolosijeka, uključujući nuklearna pitanja, sankcije i regionalnu bezbjednost.
Najnovije vijesti u vašem džepu!
Tramp: Memorandum jasno navodi da Iran neće imati nuklearno oružje
Kandidati za vakcinu protiv ebole mogli bi ući u prvu fazu kliničkih ispitivanja već u julu
Uoči 250. rođendana SAD, ankete pokazuju da mnogi Amerikanci sumnjaju da će država opstati još 250 godina
SAD koriste iransku taktiku šverca da bi iznijele naftu iz Zaliva