Društvo
Reforma obrazovanja u Crnoj Gori: Nedostatak uslova otežava primjenu novih kurikuluma
Novi Okvir nacionalnog kurikuluma predviđa individualizovanu nastavu i cjelodnevni boravak, ali škole su pretrpane, rade u smjenama i nemaju adekvatan prostor ni kadrove za sprovođenje reforme.
Crna Gora je usvojila Okvir nacionalnog kurikuluma, dokument koji treba da promijeni način na koji djeca uče, ali trenutno nema dovoljno prostora, novca ni kadra da se njegove ideje sprovedu u praksi.
Okvir, objavljen u junu 2026. godine, predviđa individualizovanu nastavu, aktivnije učenje, nastavnika kao mentora i postepeno uvođenje produženog i cjelodnevnog boravka. Međutim, škole su pretrpane, rade u smjenama i nemaju adekvatnu opremu.
"I ranije smo govorili o aktivnom učenju, kritičkom mišljenju, ishodima učenja i školi usmjerenoj na učenika. Uvijek je problem bio jaz između onoga što je napisano u dokumentima i primjene, odnosno nedostatak kontinuiteta, kvalitetne pripreme i podrške nastavnicima", kaže Zoja Bojanić Lalović, bivša direktorica Gimnazije “Slobodan Škerović”.
Snežana Kaluđerović iz Centra za građansko obrazovanje ističe da je teško ostvariti individualni pristup i kvalitetno praćenje napretka u odjeljenju sa više od 30 učenika. "U sadašnjim uslovima takvo očekivanje je više ambicija nego realnost", navodi ona.
Rezultati PISA testiranja pokazuju da je oko 40 odsto učenika ispod osnovnog nivoa znanja iz prirodnih nauka, a samo 1,2 odsto dostiglo je dva najviša nivoa. Takođe, jaz u rezultatima između socioekonomski povlašćenih i ugroženih učenika se povećao.
Ministarstvo prosvjete nije odgovorilo na pitanja o troškovima reforme, nedostatku prostora i pripremi nastavnika.
Budžet za obrazovanje za 2026. godinu iznosi manje od deset odsto državnog budžeta, što je ispod međunarodnih preporuka UNESCO-a. Udio zarada u obrazovnom budžetu je oko 74 odsto, što ograničava sredstva za opremu i infrastrukturu.
Strategija reforme obrazovanja predviđa smanjenje broja smjena i uvođenje cjelodnevnog boravka, ali to je teško ostvarivo u školama koje trenutno rade u dvije ili tri smjene.
"Strategija obrazovanja postavlja cilj da od decembra 2027. nijedna škola ne radi u tri smjene, ali je to nerealno", kaže Kaluđerović.
Analiza sektora obrazovanja pokazuje da je oko 70 odsto učenika pohađalo samo 13 odsto škola koje su pretrpane. Reformska agenda Crne Gore za 2024-2027. predviđa smanjenje broja smjena u prenatrpanim školama.
Novi nastavni planovi i programi za osnovne škole i gimnazije očekuju se do 2030. godine, dok bi programi za srednje stručne škole mogli biti završeni tek oko 2035.
"Ako predmetni kurikulumi budu predstavljeni tek do 2030, učenici koji su danas u nižim razredima osnovne škole mogli bi završiti obavezno obrazovanje prije nego što novi sistem uopšte počne da se primjenjuje", upozorava Kaluđerović.
Bojanić Lalović smatra da bi programi mogli biti završeni 2027., a novi udžbenici 2028. Prva generacija koja bi učila po reformisanom programu krenula bi u školu najranije školske 2028/29.
"To znači da ćemo prve generacije koje su kompletno obrazovanje prošle po novom modelu vidjeti tek za petnaestak godina", zaključuje ona.