Rat u Iranu i američka politika dominiraće Shangri-La Dialogue samit u Singapuru

Rat u Iranu, oslabljene američke obaveze prema Aziji i rastuće tenzije oko Tajvana vjerovatno će dominirati dnevnim redom ovogodišnjeg Shangri-La Dialogue samita, vodećeg odbrambenog foruma u regionu.

Ovaj neformalni skup, koji se održava od 29. do 31. maja, okuplja raznovrsnu grupu ministara, generala, šefova obavještajnih službi, diplomata, analitičara i proizvođača oružja, kroz pažljivo sročene govore i otvorene razgovore iza zatvorenih vrata luksuznih hotela.

Iako će predsjednik Vijetnama To Lam održati glavni govor u petak veče, najveća pažnja biće usmjerena na američkog ministra odbrane Pita Hegseta kada šef Pentagona bude govorio u trenutku dok napori za okončanje rata u Iranu stagniraju.

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je u nedjelju da je svojim predstavnicima rekao da ne žure sa postizanjem bilo kakvog sporazuma sa Iranom, dok je njegova administracija umanjivala očekivanja o skorom napretku u sukobu koji traje već tri mjeseca.

Američka blokada iranskih brodova u Hormuškom moreuzu „ostaće u punoj snazi i na snazi dok se ne postigne, potvrdi i potpiše sporazum“, napisao je Tramp na mreži Truth Social. Iran je praktično zatvorio moreuz otkako je rat izbio 28. februara, čime je ozbiljno ugrožen jedan od najvažnijih svjetskih pravaca kroz koji obično prolazi oko petine globalnih isporuka nafte i gasa.

Očekuje se da će azijski saveznici pažljivo pratiti Hegsetove izjave tražeći bilo kakav znak da je administracija Donalda Trampa preopterećena – uvučena u sukob na Bliskom istoku, suočena sa sporovima sa Evropom, uključujući povlačenje trupa iz Njemačke, i samim tim manje fokusirana na Aziju.

„Vjerovatno će i dalje postojati zabrinutost zbog nepredvidivosti i nestabilnosti američke politike, kao i posljedica po stabilnost“, rekao je Čong Dža Ian, politikolog sa Nacionalnog univerziteta Singapura.

„Najvažnije pitanje za Aziju biće sukob između SAD, Izraela i Irana i njegov uticaj na snabdijevanje energijom.“

Rat u Iranu izazvao je ozbiljne poremećaje u globalnoj ekonomiji, jer su naglo povećane cijene nafte podstakle inflaciju i dodatno opteretile lance snabdijevanja – od đubriva do hrane – što posebno pogađa azijske ekonomije koje zavise od uvoza.