Radulović: Cilj ispunjen, bulevar Tivat-Jaz funkcionalan i bezbjedan za turističku sezonu

Poslanica NSD Bojana Pićan upitala je ministra pomorstva i rukovodioca Ministarstva saobraćaja Filipa Radulovića da li će bulevar Tivat-Jaz u potpunosti biti funkcionalan za narednu turističku sezonu, te koji su planirani rokovi za završetak preostalih radova.

Radulović je odgovorio da je bulevar Tivat- Jaz danas potpuno funkcionalan.

„Od kada sam preuzeo rukovođenje Ministarstvom saobraćaja, u više navrata sam javno saopštio da je cilj ove Vlade da kompletna dionica bulevara Tivat-Jaz, u dužini od 16 kilometara, odnosno 32 kilometra u oba smjera bude izvedena sa dva sloja asfalta zaključno sa 31. majem 2026. godine, odnosno sa početkom turističke sezone. Želim da naglasim da to nije bila samo ambicija, već jasan zahtjev koji smo postavili pred sve učesnike ovog projekta“, rekao je Radulović.

Kako je istakao, danas sa zadovoljstvom može konstatovati da je taj cilj u potpunosti ispunjen, u odnosu na nivo funkcionalnosti i turističku sezonu.

„Bulevar sa ovim stepenom izvedenih radova predstavlja funkcionalnu i bezbjednu saobraćajnicu, uz poštovanje svih ograničenja i pravila koja su definisana postavljenom privremenom saobraćajnom signalizacijom. Mogu istaći i da će odvijanje saobraćaja na ovom pravcu biti znatno bolje nego prethodnog ljeta, a mogu reći i prije rekonstrukcije ovog putnog pravca“, naveo je Radulović.

Podsjetio je da je riječ o saobraćajnici sa najvišim sezonskim opterećenjem u Crnoj Gori, đe saobraća preko trideset hiljada vozila na relaciji Tivat Budva.

„Kad je riječ o ostalim radovima, na bulevaru Tivat-Jaz, želim da naglasim da se oni odnose na završni sloj asfalta, saobraćajnu signalizaciju, opremu puta, kao i dio radova koji se tiču trotoara, javne rasvjete i hidrotehničkih instalacija“, kazao je ministar.

Cilj je, ističe da radovi budu završeni do kraja jula, ali neće, kako tvrdi, negativno uticati na odvijanje saobraćaja.

„Kad je riječ o zaobilaznici oko Budve, Monteput je kao najboljeg ponuđača na tenderu izabrao konzorcijum za projektovanje i izgradnju ove dionice. Riječ je o projektu izgradnje brze saobraćajnice od Markovića do Lastve Grbaljske, u dužini od osam kilometara, koji će predstavljati ključnu zaobilaznicu oko Budve. Izabrana ponuda iznosi skoro 200 miliona eura. Ova obilaznica će povezivati magistralne puteve Podgorica- Budva i Budva- Tivat, čime će se značajno doprinijeti izmještanju tranzitnog dijela saobraćaja iz urbanog jezgra Budve. Potpisivanje ugovora očekuje se do 20. juna“, naveo je Radulović.

Vlada Crne Gore je još početkom marta proglasila javni interes za eksproprijaciju zemljišta na teritoriji opština Kotor i Budva, u vrijednosti od oko 18 miliona eura, čime su stvoreni svi preduslovi za početak realizacije projekta. Oba projekta predstavljaju strateške infrastrukturne investicije ključne za bezbjednost saobraćaja, smanjenje saobraćajnih gužvi i ukupni razvoj crnogorskog primorja, a Vlada ostaje u potpunosti posvećena njihovoj realizaciji.

Odgovarajući na pitanje poslanice Jelene Kljajević smatra li da je sto miliona iz 2019. godine isto kao sto miliona danas, a u vezi sa tenderom za koncesiju Aerodroma Crne Gore, Radulović je ponovio da je saobraćajna povezanost jedan od ključnih segmenata kad je riječ o turizmu.

„Zbog toga je bilo od nemjerljivog značaja da ovaj postupak okončamo na način što ćemo obezbijediti ponude i omogućiti državi da bira između dvije legitimne opcije – samostalnog ulaganja, ili razvoja Aerodroma kroz koncesioni model, koji predstavlja zadržavanje vlasništva, uz prenošenje upravljanja na koncesionara. Sve suprotno od toga predstavljalo bi neozbiljnost prema svim učesnicima u postupku i našem međunarodnom partneru Svjetskoj banci, koja je preko međunarodne finansijske korporacije bila savjetnik Vladi u ovom postupku“, kazao je ministar.

Ističe kako veliki benefit za državu predstavlja što će pored obavezne koncesione naknade koncesionar biti dužan da uloži 300 miliona u razvoj i modernizaciju oba aerodroma.

„Dakle, država u ovom slučaju dobija i investiciju i značajna finansijska sredstva koja joj daju mogućnost da ta sredstva uloži u druge ekonomske projekte koji su važni za državu“, naglasio je Radulović.

Podsjetio je je i na razloge za odabir ponuđača.

„“Zadržavanje vlasništva nad cjelokupnom infrastrukturom, garancije proširenja oba aerodroma u relativno kratkom roku i najmanje jedna milijarda direktnih finansijskih benefita za državu od ovog posla, kao i reputacija prvorangiranog ponuđača, koji je godinama u pet najboljih aerodroma, dominantni su razlozi zbog kojih je Ministarstvo Vladi uputilo prijedlog na dalju nadležnost“, podsjetio je Radulović.

Kljajević je potom kazala kako ministar nije odgovorio na njeno pitanje – da li je danas sto miliona eura isto što i 2019. godine.

„Meni je jasno zašto ste to uradili. Zvanično priznanje da je taj novac inflacijom obezvrijeđen, automatski bi srušilo konstrukciju oko ovog štetnog aranžmana koji uporno gurate. Objasniću Vam ono što Crna Gora već zna. Pokušaj da se aktiviraju koncesioni procesi iz davne 2019. predstavlja direktno nanošenje štete Budžetu državi, jer makroekonomski parametri od prije sedam godina više ne važe. Inflacija je pojela realnu vrijednost te ponude“, navela je Kljajević.

Ustvrdila je i da insistiranje na ponudi korejskog koncesionara pod starim uslovima, u potpuno promijenjenim okolnostima, opravdano izaziva sumnju da ovaj posao ima elemente iza kojih stoje koruptivne namjere.

Napomenula je da je lider DNP-a Milan Knežević upozoravao da je na parlamentarnu većinu vršen pritisak, kako bi se mijenjali bodovi na tenderu, zbog čega je i SDT pokrenulo proces.

Poslanik Evropskog saveza Branislav Nenezić upitao je da li je ugašena crnogorska plovidba, a kako je istakao, dobio je odgovor da nije, ali se, suštinski, ide ka tome.

„Crnogorska plovidba nije ugašena formalno, ali njeno dalje postojanje ima za cilj isključivo završetak preostalih obaveza, nakon čega će se steći uslovi za gašenje društva“, poručio je ministar Radulović.

Kako su ranije najavili iz Skupštine, nakon što se završi Posebna sjednica, biće nastavljena Treća sjednica Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2026. godini. Na dnevnom redu biće Predlog zakona o upravljanju privrednim društvima u vlasništvu države.

Nakon završene rasprave uslijediće glasanje.

Najnovije vijesti u vašem džepu!

Aleksić: Žrtve Lore obeštetiti po principu primijenjenom u slučaju Murina

Sjutra pred poslanicima Aleksić i Gutić

Mandić: Nove generacije oblikovaće budućnost države kao još naprednije zajednice, usmjerene ka evropskim vrijednostima

Ustavni sud: Sudska zaštita mora postojati i protiv odluka Skupštine i predsjednika države