Protesti u Boliviji prerastaju u nerede usred teške ekonomske krize

U Boliviji su protesti protiv vlade eskalirali u prave nerede. Demonstranti koriste manje količine dinamita da skrenu pažnju na svoje zahtjeve. Magistralni putevi su blokirani već nedjeljama, a u La Pazu demonstranti su upali u javne zgrade i podigli desetine barikada. Zbog toga su gorivo i hrana ostali zaglavljeni u transportu, a u nekim bolnicama privremeno je nestalo boca sa kiseonikom.

Banke su preventivno zatvorene, a ekonomisti upozoravaju da bi protesti mogli dodatno pogoršati ekonomsku krizu. Američki Stejt department ocjenjuje nerede kao "pokušaj puča".

Još prije izbora prošle jeseni, Bolivija je bila u lošoj ekonomskoj situaciji zbog slabog izvoza i nedostatka deviza potrebnih za uvoz goriva. Nakon gotovo 20 godina socijalizma pod predsjednicima Evom Moralesom i Luisom Arseom, građani su na predsjedničkim izborima otvorili put značajnim promjenama.

U drugom krugu izbora pobijedio je Rodrigo Paz, političar desnog centra koji je zagovarao modernizaciju države bez pomoći spolja. Njegova Hrišćansko-demokratska partija (PDC) osvojila je parlamentarnu većinu, ali stručnjaci su predviđali teško upravljanje državom zbog nehomogenosti partije.

Višegodišnji nedostatak deviza i velika zavisnost od uvoza doveli su do duga Bolivije koji do 2025. godine može dostići 95 odsto BDP-a. Paz je početkom godine ukinuo subvencije za gorivo, što je dovelo do skoro dvostrukog rasta cijena na pumpama i ubrzalo inflaciju.

Sindikalci su zahtijevali povećanje plata i povratak subvencija za gorivo, a oko tih zahtjeva okupio se savez seljaka, rudara, nastavnika i autohtonih grupa. Vlada je ukinula zakon koji je omogućavao vlasnicima zemljišta da založe manje parcele kao garanciju za kredite, ali su demonstranti tvrdili da bi to ugrozilo male poljoprivrednike.

Tenzije su dodatno porasle kada su demonstranti zatražili ostavku predsjednika Paza. Najveći sindikat COB pozvao je na masovne proteste, a predsjednik COB-a Mario Argolj je optužen za terorizam i podsticanje na nasilje.

Vlada sumnja na zavjeru i označila je demonstrante kao "političke agente" bivšeg predsjednika Eva Moralesa.

Predsjednik Paz najavio je rekonstrukciju vlade i uključivanje grupa iz protesta u donošenje odluka preko "Ekonomskog i socijalnog savjeta", ali je jasno poručio da neće pregovarati sa "vandalima".

Sjedinjene Države, kao i nekoliko zemalja regiona, podržale su vladu i osudile pokušaje destabilizacije. Evropska unija i pet evropskih ambasada pozvale su na dijalog.

Ključno pitanje ostaje da li će predsjednik Paz ostati na vlasti i koliko će domaći i strani posrednici moći da doprinesu kompromisu. Smatra se da i uticaj Eva Moralesa može biti presudan za dalji razvoj situacije.

Bolivija će dugoročno morati da riješi osnovne ekonomske probleme da bi stabilizovala situaciju. Vlada je već dogovorila kredit od 200 miliona dolara sa Svjetskom bankom, kao i obećanih 4,5 milijardi dolara od Interameričke razvojne banke. Takođe, vode se pregovori sa Međunarodnim monetarnim fondom o kreditu do 3,3 milijarde dolara.

Za budućnost Bolivije biće važno kako će vlada iskoristiti ove finansijske resurse i koliko će joj protesti dozvoliti da djeluje.