Politikolog s Islanda: Ne idemo skupa u EU, ali bismo mogli pogurati Crnu Goru

Ejdin Arnorson, politikolog s Islanda, za "Vijesti" je rekao da mu je teško zamisliti kako bi pristupni procesi Islanda i Crne Gore mogli biti povezani, imajući u vidu da je Island već uskladio oko 70 odsto zakonodavstva s EU, osim osjetljivih oblasti poput ribarstva i poljoprivrede.

"Možda bi samo, u slučaju da EU brzo zaključi pristupni ugovor s Islandom, to moglo da posluži kao podsticaj za ubrzavanje zaključivanja pristupnog ugovora s Crnom Gorom", naveo je Arnorson.

Island će 29. avgusta održati referendum o ponovnom otvaranju pregovora s EU, koji su obustavljeni 2013. godine. Za zemlju od oko 400.000 stanovnika, ovaj referendum dolazi u važnom periodu za budućnost proširenja Unije, dok se Crna Gora nada članstvu do 2028. godine.

Arnorson je istakao da bi brzo zaključivanje pristupnog ugovora s Islandom pokazalo da politika proširenja EU nije doživjela neuspjeh i moglo bi podstaći i Norvešku da krene istim putem, što bi označilo kraj Sporazuma o Evropskom ekonomskom prostoru (EEP).

"Zbog ove veoma različite pozicije Islanda u odnosu na EU u poređenju sa Crnom Gorom, teško mi je da zamislim kako bi procesi pristupanja Islanda i Crne Gore mogli da postanu politički povezani...", rekao je Arnorson.

Referendum na Islandu nije glasanje o samom članstvu, jer bi svaki eventualni sporazum morao biti potvrđen na još jednom plebiscitu.

Crna Gora je do sada zatvorila 18 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja.

Arnorson je opisao polarizovanu kampanju na Islandu, gdje protivnici članstva koriste taktike slične onima iz Bregzit kampanje, tvrdeći da bi Island morao uplaćivati velike iznose u budžet EU.

"Kampanja protiv pridruživanja tvrdi da bi Island ulaskom u EU izgubio suverenitet, a za ovu mladu ostrvsku naciju nacionalni suverenitet predstavlja svojevrsni sveti gral", objasnio je Arnorson.

On je dodao da je poslovna zajednica danas skeptičnija nego tokom prvih pregovora od 2009. do 2013. godine, iako bi članstvo u eurozoni donijelo stabilnost i niže kamatne stope.

Istraživanja pokazuju podijeljenost birača: 46% je za, 46% protiv ponovnog pokretanja pregovora, dok je većina protiv samog ulaska u EU.

Arnorson je rekao da zagovornici članstva ističu koristi od pridruživanja ekonomskoj i monetarnoj uniji i zamjene islandske krune eurom, kao i bolju zaštitu u nestabilnom međunarodnom okruženju.

Protivnici smatraju da je bolji postojeći status kroz Sporazum o EEP-u, koji Islandu omogućava pristup unutrašnjem tržištu EU već više od 30 godina.

"Zajednička politika EU u oblasti ribarstva ovdje ima veoma lošu reputaciju. Isti argumenti koriste se i kad je riječ o poljoprivredi; euroskeptici tvrde da bi pristupanje EU značilo kraj islandske poljoprivrede, posebno proizvodnje mlijeka", rekao je Arnorson.

Komesarka za proširenje EU Marta Kos je nedavno izjavila da bi Island mogao brzo napredovati u pregovorima ako građani odluče da ih obnove, uz procjenu da bi pregovori mogli trajati jednu do dvije godine. Ribarstvo bi ostalo najteže pregovaračko poglavlje, a Brisel je svjestan njegove posebne osjetljivosti na Islandu.