Političke akrobacije NSD-a i Andrije Mandića: Pragmatizam ili zaokret?

Nova srpska demokratija (NSD) i njen lider Andrija Mandić u posljednjih desetak dana povukli su niz poteza suprotnih svojim dugogodišnjim stavovima o državnom referendumu 2006, Kosovu i događajima iz 1918. godine. Politikolog Miloš Perović ocijenio je da NSD više ne zavisi prvenstveno od identitetske mobilizacije, već od političke moći koju posjeduje kao dio vlasti.

Mandić je započeo svoj "pomiriteljski" pristup prisustvom na prijemu povodom 20. godišnjice obnove državne nezavisnosti, koji je organizovao premijer Milojko Spajić. Nakon toga, NSD je privremeno stavio na čekanje podršku inicijativi za povlačenje priznanja Kosova u Pljevljima, da bi je kasnije ipak podržao nakon razgovora sa partijskim odborima iz Pljevalja i Zete.

Takođe, poslanici NSD-a su glasali za izmjene Zakona o potomcima dinastije Petrović Njegoš, u kojem je ostala formulacija da je Crna Gora nasilno anektirana 1918. godine, što je ranije NSD negirao. Poslanici Jovan Vučurović i Dejan Đurović su ranije predlagali uklanjanje termina "nasilna aneksija" iz zakona.

Izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i reakcije propagandnih glasila ukazuju na neslaganja unutar prosrpskog političkog bloka. Mandić je najavio da će nakon vraćanja duga Petrovićima uslijediti povraćaj imovine dinastiji Karađorđević i Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

Perović smatra da NSD pokazuje spremnost da "proguta" simboličke poraze kako bi sačuvao širu političku poziciju, ali upozorava na rizik optužbi da partija napušta svoje principe. Novinar Zoran Radulović smatra da je NSD-ov zaokret rezultat realnosti u Crnoj Gori i da Mandić i dalje ne odustaje od strateških ciljeva, uključujući ideju Crne Gore kao treće srpske države.

U Pljevljima su zabilježene tenzije unutar NSD-a oko podrške inicijativi za povlačenje priznanja Kosova, ali je na kraju podrška potvrđena. Perović ističe da NSD danas više ne počiva samo na ideološkoj privrženosti birača, već i na političkoj moći i mreži uticaja u državnim institucijama.

Moguće je da će DNP preuzeti ulogu "čuvara izvornih principa" unutar prosrpskog bloka, dok bi NSD zadržao većinu biračkog tijela i institucionalnu moć. Radulović smatra da, iako postoji prostor za podjele, Mandić i Knežević i dalje igraju sinhronizovane uloge "dobrog" i "lošeg" policajca unutar koalicije.

"Njima osnovna politika partije ostaje - Crna Gora kao treća srpska država", poručio je Mandić, naglašavajući važnost jedinstva srpskog naroda u Crnoj Gori.

"Mi smo mi, jedan živi organizam koji je izložen mnogobrojnim, često nedobronamjernim i suprotstavljenim uticajima na različitim djelovima našeg nacionalnog tijela", rekao je Mandić.