Hronika
Politička suđenja u Crnoj Gori: Katnić i Čađenović u kontekstu državnog udara 2016. godine
Suđenja Milivoju Katniću i Saši Čađenoviću ne mogu se razumjeti bez istorijskog i savremenog konteksta, naročito pokušaja državnog udara 2016. godine i uticaja velikosrpskog nacionalizma na crnogorsku državnost.
Predugo traje farsa i mrcvarenje bivšeg glavnog specijalnog tužioca, a previše moćnih ljudi svjesno to nečovještvo odobrava. Narodna izreka kaže: „Ćutanje je odobravanje“.
Politička suđenja u autoritarnim društvima ne traže dokaze o krivici optuženih, već služe osvetničkim, vaspitnim i propagandno-ideološkim ciljevima. Postkomunistički režimi poput ruskog, bjeloruskog i crnogorskog tipa optužuju protivnike vlasti za kriminalne radnje, a ne za oružane pobune ili terorizam.
Pokušaj državnog udara u Crnoj Gori 2016. godine bio je motivisan protivljenjem članstvu u NATO-u, a suđenja Katniću i Čađenoviću treba sagledati u svjetlu dugogodišnjeg sukoba između velikosrpskog nacionalizma i crnogorske državotvorne ideje.
Crna Gora je 2016. godine bila slaba država sa nedovoljno konsolidovanom državotvornom i nacionalnom sviješću. Njeni lideri su podcijenili prijetnju velikosrpskog nacionalizma, vjerujući da će ga moći liječiti protokom vremena i članstvom u NATO.
Analogie sa Bombaškom zavjerom iz 1907. godine ukazuju na sličnosti u planiranju državnih udara, uključujući i pokušaje likvidacije državnih lidera. Suđenje iz 1907. održano je u reprezentativnim uslovima, dok je suđenje 2016. bilo u neuslovnoj prostoriji, što je ukazivalo na neozbiljnost pripreme.
Crnogorska vlast nije iskoristila priliku da politički iskoristi međunarodnu podršku nakon otkrivanja zavjere, a nije ni pozvala strane novinare da prate suđenje. Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković odbio je prijedlog za hapšenje glavnih političkih figura planiranog puča, što je uticalo na dalji razvoj događaja.
Neuspjeh vlasti da procesuiraju sve učesnike puča i istraže ulogu SPC u zavjeri doveo je do jačanja velikosrpske opcije u Crnoj Gori. Propaganda velikosrpske koalicije 2020. godine bila je ideološki podsticaj za novi državni udar drugim sredstvima.
Novi vlastodršci, koje je mitropolit Amfilohije podržao, postavili su Milana Kneževića i Andriju Mandića na ključne pozicije, što je dodatno učvrstilo uticaj velikosrpskih snaga u zemlji.
Strah i bojažljivost suverenističkih stranaka i opozicione javnosti na hapšenja i sudske presude dodatno su oslabili otpor prema ovim procesima.