Društvo
Ortopedi nezadovoljni imenovanjem Bulatovića, prijete odlaskom iz Kliničkog centra
Direktor KCCG Aleksandar Radović treba da razmotri stanje na Klinici za ortopediju nakon što su ljekari izrazili nezadovoljstvo imenovanjem Nikole Bulatovića i najavili moguć odlazak iz ustanove.
Na sjednici Odbora direktora Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) razmatrano je stanje na Klinici za ortopediju i traumatologiju, nakon što su devet ljekara izrazili protivljenje imenovanju Nikole Bulatovića za direktora te klinike.
Ortopedi su istakli da će, ukoliko se njihovi zahtjevi ne riješe, napustiti KCCG. Takođe su naveli da su o problemu obavijestili ministra zdravlja Vojislava Šimuna i premijera Milojka Spajića. Na sjednici su neki ortopedi tvrdili da im je Bulatović nakon javnog objavljivanja dopisa navodno i prijetio.
KCCG je ukinuo saglasnost za dopunski rad devetorici ortopeda na period od pola godine, nakon što su odbili da rade dopunski rad u matičnoj ustanovi zbog nezadovoljstva imenovanjem Bulatovića. Ljekari smatraju da je to represivna mjera koja će negativno uticati na dostupnost zdravstvenih usluga, posebno u Domu zdravlja Kolašin, Kliničko-bolničkom centru u Beranama i Opštoj bolnici u Baru.
Iz KCCG su naveli da su ljekari kojima je ukinuta saglasnost realizovali svega pet do deset odsto usluga predviđenih za smanjenje lista čekanja u drugim javnim ustanovama, te da Klinika sa 13 specijalista ne koristi svoje kapacitete optimalno zbog rada u jednoj smjeni.
Ortopedi su prethodno najavili i moguću obustavu rada, a na listi čekanja za operacije na Klinici za ortopediju nalazi se 759 pacijenata. Problem sa velikim listama čekanja traje duže vrijeme, a uprava KCCG je navela da je razlog nedostatak operacionih sala i preopterećenost kadra hitnim stanjima.
Ministar zdravlja Vojislav Šimun potvrdio je da se uključio u rješavanje problema i da se intervencije rade u operacionoj sali u Beranama, ali iz njegovog resora nisu precizirali kako će se organizovati rad na sjeveru države.
"Dobili smo rješenje kojim nam se zabranjuje dopunski rad, kako u privatnim, tako i u javnim zdravstvenim ustanovama, i to doživljavamo kao represivnu mjeru. Posebno zabrinjava činjenica da se ova zabrana odnosi i na Dom zdravlja Kolašin, kao i na Kliničko-bolnički centar u Beranama i Opštu bolnicu u Baru. Nesumnjivo je da će ovakva odluka negativno uticati na dostupnost zdravstvenih usluga građanima, ali i na mogućnost pružanja pomoći drugim opštim bolnicama koje se suočavaju sa nedostatkom kadra. Takav pristup predstavlja ozbiljno ugrožavanje dostupnosti zdravstvene zaštite i direktno se odražava na građane kojima su pravovremeni pregledi, operacije i brže liječenje od presudnog značaja", kazao je jedan od ortopeda kojem je ukinuta saglasnost za dopunski rad.