Ograde na albanskoj obali izazvale proteste zbog luksuznog turističkog kompleksa povezanog s Kušnerom

Na južnoj obali Albanije, u blizini Zverneca i lagune Narta, postavljene su čelične ograde koje obuhvataju oko 300 hektara privatnog zemljišta između lagune i Jadranskog mora. Na toj lokaciji planiran je turistički kompleks sa luksuznim hotelima, vilama, marinama i ekskluzivnim odmaralištima, povezanim sa Džaredom Kušnerom i Ivankom Tramp.

Za mnoge mještane i aktiviste, prvi vidljivi znak projekta nisu bila obećanja o investicijama, već metalne ograde koje su se pojavile preko pješčanih dina, plaža i borovih šuma koje su decenijama bile dostupne građanima.

Posljednjih nedjelja u zaštićenom području Piše Poro–Narte primijećene su teške građevinske mašine, novoizgrađeni pristupni putevi i iskopi ispunjeni betonom, dok je pristup pojedinim dijelovima obale znatno ograničen.

Iako albanske vlasti još nisu zvanično predstavile kompletan projekat, više zvaničnika je nezvanično potvrdilo da su izdate početne dozvole za razvoj i pripremne radove, što je omogućilo ograđivanje terena i početak radova. Konačno arhitektonsko rješenje još nije objavljeno.

Prema informacijama koje prate investiciju, glavni plan projekta izrađuju tri međunarodno priznate arhitektonske kuće, a očekuje se da će uskoro biti predat nadležnim institucijama na odobrenje.

Organizacije za zaštitu prirode PPNEA i EuroNatur optužile su institucije da uskraćuju dokumentaciju o uticaju na životnu sredinu i da čitav proces sprovode bez ozbiljne javne rasprave.

Ekološki aktivisti upozoravaju da se građevinski radovi izvode tokom sezone razmnožavanja divljih životinja u jednom od ekološki najosjetljivijih priobalnih područja Albanije, koje je stanište brojnih migratornih ptica, osjetljivih laguna, pješčanih dina i drugih zaštićenih prirodnih ekosistema.

Stručnjaci tvrde da vijekovima formirane prirodne dine već trpe ozbiljna oštećenja usljed radova.

Napetosti su porasle nakon što su demonstranti ušli na gradilište i uklonili dijelove ograde, optužujući vlasti i investitore da privatizuju javnu obalu zarad elitnog turizma.

Lokalni ribari i stanovnici navode da su putevi koje su generacije koristile za pristup moru sada zatvoreni ili pod strogim ograničenjima. Ekološki aktivisti su tokom dokumentovanja radova na terenu bili izloženi pritiscima i neprijatnostima.

S druge strane, pristalice projekta ističu da se razvoj odvija isključivo na privatnom zemljištu i da bi mogao da pretvori ovaj dio Albanije u prestižnu mediteransku turističku destinaciju, privuče velike investicije i otvori nova radna mjesta.

Za kritičare je simbolika ograđivanja velikih dijelova zaštićene obale postala centralna tačka spora. Za mnoge građane Albanije rasprava se sve više svodi na pitanje ko ima pravo pristupa obali svoje zemlje i koliko je ostalo od njenih posljednjih netaknutih prirodnih predjela.