Kultura
Objavljen novi broj časopisa Ars: Miljenko Jergović uredio antologiju „Ajfelovog mosta“
U izdanju Otvorenog kulturnog foruma sa Cetinja objavljen je novi broj časopisa Ars, koji je uredio Miljenko Jergović pod naslovom Antologija „Ajfelovog mosta“. Ovo izdanje donosi izbor tekstova sa jedne od najznačajnijih regionalnih književnih platformi.
U izdanju Otvorenog kulturnog foruma sa Cetinja objavljen je novi broj časopisa Ars. Posebnost ovog izdanja jeste što ga je uredio Miljenko Jergović, pod naslovom Antologija „Ajfelovog mosta“, donoseći izbor tekstova nastalih u okviru jedne od najznačajnijih regionalnih autorskih književnih platformi.
„Ajfelov most“ pokrenuli su Miljenko Jergović i Ana Bogišić 19. jula 2010. godine, kao, kako sam Jergović zapisuje u predgovoru, „mali i nepretenciozni kućni časopis“ namijenjen objavljivanju književnih, fotografskih i likovnih radova prijatelja. Šesnaest godina kasnije, taj „kućni časopis“ prerastao je u jedinstveni književni arhiv: prostor u kojem je objavljeno oko šest hiljada tekstova, više stotina autora i autorki, i gdje se književnost čuvala mimo institucija, mimo tržišne računice i mimo sezonskih kulturnih moda.
U predgovoru ovom broju Jergović podsjeća da je Ajfelov most nastao u vremenu kada su se gasili kulturni prilozi u dnevnim novinama i kada je književnosti sve češće nedostajalo javnog prostora. Otuda je i ova antologija više od izbora tekstova: ona je svjedočanstvo jedne uporne, gotovo monaške posvećenosti pisanju, čitanju i pamćenju. „Je li petnaest čitatelja dovoljno piscu da objavi svoj rad? Zapravo, jest!“, piše Jergović, precizno imenujući ono tiho, a suštinsko dostojanstvo književnog rada.
Novo izdanje Arsa donosi prvi dio antologije, naslovljen Antologija „Ajfelovog mosta“ 1/5, što znači da je riječ o prvoj petini šireg izbora, zasnovanog na hronološkom pojavljivanju autora na ovoj platformi. Jergović naglašava da princip izbora nije bio strogo kvalitativan, već su birani tekstovi koji su obilježili ljude s Ajfelovog mosta, kao i oni koji su odstupali od normi aktuelne časopisne i knjiške produkcije.
U ovom broju zastupljeni su brojni autori i autorke sa svojim tekstovima, među kojima su Ivan Lovrenović, Zbigniew Herbert, Goran Milaković, Dario Grgić, Stevan Tontić, Ante Tomić, Refik Ličina, Vladimir Šagadin, Vlaho Bogišić, Josip Vaništa, Maša Kolanović, Raif Čehajić, Milorad Popović, Slavko Goldstein, Teofil Pančić, Anne-Kathrin Godec, Ljubeta Labović, Radoslav Petković, Josip Mlakić, Miro Petrović, Aleksandar Puškin, Marko Vešović, Dragana Tripković, Vladimir Pištalo, Nikola Bertolino, Đurđica Čilić, Faiz Softić, Boris Dežulović, Ivica Đikić, Velimir Ćurgus Kazimir, Mirko Kovač, Almin Kaplan, Vjeran Zuppa, Dušan Kecmanović, Mirko Marjanović i Enver Kazaz.
Novi broj Arsa ne predstavlja samo izbor iz jedne važne književne platforme, nego i gest kulturnog pamćenja. Ovo izdanje podsjeća da književnost još uvijek ima gdje da stanuje.