Društvo
Novi zakon povećao broj vakcinisane djece, ali obuhvat i dalje nedovoljan za kolektivni imunitet
Epidemiolog Adis Martinović ističe da novi zakon o obaveznoj imunizaciji u predškolskim ustanovama donosi rezultate, ali da je vakcinacija djece i dalje ispod potrebnog nivoa za kolektivni imunitet.
Epidemiolog Adis Martinović predstavio je podatke koji ukazuju na pozitivan trend vakcinacije djece rođene 2022, 2023. i 2024. godine. On je ocijenio da novi Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, kojim je obavezna imunizacija propisana kao uslov za boravak u predškolskim ustanovama, već daje rezultate.
Martinović je naveo da roditelji u Crnoj Gori uglavnom ne odbijaju MMR vakcinu, već odlažu vakcinaciju čekajući da dijete progovori ili prohoda, zbog čega obuhvat vakcinisanih raste u školskom uzrastu, ali i dalje ostaje nedovoljan za kolektivni imunitet. Istakao je da je problem prisutan i u osnovnoj školi, posebno kod druge doze vakcine, te da je obuhvat od 95 odsto potreban za postizanje kolektivnog imuniteta protiv malih boginja.
On je dodao da je obuhvat vakcinacijom bolji na sjeveru države, ali da 14 do 15 odsto osnovaca nije primilo nijednu dozu MMR vakcine, dok je među srednjoškolcima taj procenat oko devet odsto.
Vršilac dužnosti direktora Instituta za javno zdravlje Marijan Bakić kazao je da nizak obuhvat vakcinacijom protiv malih boginja, zaušaka i rubele predstavlja jedan od izazova sa kojima se Crna Gora suočava. Podsjetio je da je tokom 2024. godine registrovano 35 slučajeva morbila, a tokom 2025. godine 12.
“Epidemije morbila koje se danas dešavaju u evropskim državama, kao i u našem okruženju, potvrđuju da virus nastavlja da cirkuliše i da može biti unesen u Crnu Goru u svakom trenutku”, kazao je Bakić.
Državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Milena Cojić istakla je da se Crna Gora već godinama nalazi u zabrinjavajućoj situaciji kada je riječ o pravovremenoj vakcinaciji djece MMR vakcinom. Navela je da je pad pravovremenog obuhvata počeo prije više od decenije, sa približno 90 odsto 2013. godine na oko 50 odsto 2016, dok je u periodu od 2020. do 2022. iznosio nešto više od 20 odsto.
Šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori Mina Brajović kazala je da pad obuhvata vakcinama iz programa rutinske imunizacije traje već deceniju, a posebno je izražen od 2017. godine. Naglasila je da se pad bilježi i kod vakcina protiv tuberkuloze, difterije, tetanusa, hepatitisa B, malih boginja i rubele.
Brajović je istakla da ti podaci pokazuju da nije riječ o izolovanom problemu, već o djeci koja su tokom dužeg perioda propuštala jednu ili više predviđenih doza vakcina, zbog čega raste broj osjetljive djece i produbljuje se praznina u kolektivnom imunitetu.
Ona je naglasila da je neophodno identifikovati djecu koja nijesu vakcinisana ili kasne sa vakcinacijom i obezbijediti kontinuirano nadoknađivanje propuštenih doza, kao i sveobuhvatnu kampanju imunizacije. To podrazumijeva izdvajanje više sredstava za primarnu zdravstvenu zaštitu, podršku izabranim doktorima i medicinskim sestrama, kvalitetne registre, podsjećanje roditelja i aktivno praćenje djece koja kasne sa vakcinacijom.
Vršilac dužnosti zamjenika šefa Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Senad Begić kazao je da se rezultati ne mogu postići lako i preko noći, ali da je od ključne važnosti kontinuirano ulaganje u zdravstvene radnike, povećanje njihovog broja, stručnosti i komunikacijskih vještina, kao i u njihovu specijalističku i supspecijalističku edukaciju. Naglasio je da je neophodno omogućiti izabranim pedijatrima da se u većoj mjeri posvete porodicama na nivou primarne zdravstvene zaštite.