tacno.me
tacno.me
Naslovna

Društvo

Nova istraživanja: Nema dokaza da marihuana liječi anksioznost i depresiju

Dvije nove analize pokazuju da medicinska i rekreativna marihuana nisu efikasne u liječenju anksioznosti, depresije i drugih mentalnih poremećaja.

01. jun 2026. 08:12
Fotografija uz vijest: Nova istraživanja: Nema dokaza da marihuana liječi anksioznost i depresiju

Dvije nove analize postojećih istraživanja, koje se smatraju zlatnim standardom, pokazale su da korištenje medicinske ili rekreativne marihuane za ublažavanje simptoma mentalnih poremećaja ne djeluje. Medicinska marihuana uključuje proizvode sa kanabidiolom (CBD) i delta-9-tetrahidrokanabinolom (THC), dijelom biljke koji izaziva euforiju.

„Nismo pronašli dokaze da je bilo koji oblik kanabisa efikasan u liječenju anksioznosti, depresije ili posttraumatskog stresnog poremećaja, koji su tri glavna razloga zbog kojih se kanabis propisuje“, rekao je Džek Vilson, postdoktorski istraživač u Matilda centru za istraživanje mentalnog zdravlja i upotrebe supstanci Univerziteta u Sidneju.

Studija objavljena u časopisu Lancet Psychiatry analizirala je rezultate 54 nasumično kontrolisana ispitivanja od 1980. do 2025. godine. "Lijekovi na bazi kanabisa koji su korišteni u ovim studijama uglavnom su bili oralne formulacije, kao što su kapsule, sprejevi ili ulja", naveo je Vilson. "U stvarnom životu ljudi najčešće koriste kanabis koji se puši, a za njega postoji još manje dokaza o efikasnosti kada je riječ o mentalnom zdravlju."

Upotreba marihuane nije poboljšala ni druga mentalna stanja poput anoreksije nervoze, bipolarnog poremećaja, opsesivno-kompulzivnog poremećaja ili psihotičnih poremećaja poput šizofrenije.

Stručnjaci ističu da su studije o marihuani često male i teško ih je sprovesti, ali nasumično kontrolisana ispitivanja predstavljaju zlatni standard u istraživanjima. Dr Dipak Siril D’Souza, profesor psihijatrije i direktor Centra za nauku o kanabisu i kanabinoidima Univerziteta Jejl, rekao je: „Ova dva rada jasno pokazuju da ne postoje dokazi koji bi preporučili upotrebu kanabisa ili njegovih derivata za liječenje mentalnog zdravlja.“

Iako nema dokaza o koristi, upotreba medicinske i rekreativne marihuane za mentalno zdravlje raste. Oko 27% ljudi između 16 i 65 godina u SAD i Kanadi koristilo je marihuanu u medicinske svrhe, pri čemu je „oko polovine koristi za upravljanje mentalnim zdravljem“, rekao je Vilson.

„Uprkos nedostatku dokaza o efikasnosti, ljekari i dalje propisuju medicinsku marihuanu za liječenje mentalnih poremećaja“, dodao je. "Pored toga, industrija kanabisa ima veze sa nekim od ovih studija, što predstavlja sukob interesa koji može uticati na nalaze."

Redovna upotreba snažne marihuane može biti opasna, posebno za najranjivije. Korištenje tokom trudnoće, adolescencije i ranog odraslog doba može ometati razvoj mozga. Teška upotreba kod tinejdžera i mladih sa poremećajima raspoloženja povezana je sa povećanim rizikom od samopovređivanja, pokušaja samoubistva i smrti.

Kod osoba sa visokim rizikom od bipolarnog ili psihotičnog poremećaja, upotreba marihuane povećava rizik od razvoja psihotičnog ili drugog mentalnog poremećaja. Korištenje nakon pojave mentalnog stanja može pogoršati kognitivne funkcije i povećati vjerovatnoću ponovnog javljanja bolesti.

D’Souza je rekao: „Ako svakodnevno koristite kanabis visoke potentnosti, na primjer, možete imati šest puta veći rizik od razvoja psihotičnog poremećaja poput šizofrenije ili bipolarnog poremećaja u odnosu na nekoga ko nikada nije koristio kanabis."

Današnja marihuana je znatno jača nego ranije, sa sadržajem THC-a koji je porastao sa oko 4% sedamdesetih godina na 18-20% danas, a dostupni su i koncentrati sa čak 80% THC-a.

Poremećaj upotrebe kanabisa, poznat i kao zavisnost od marihuane, pogađa oko 3 od 10 korisnika u SAD. Simptomi zavisnosti uključuju jaku želju za upotrebom, gubitak apetita, razdražljivost, nemir i probleme sa raspoloženjem i snom.

Postoje dokazani načini liječenja mentalnih problema, poput selektivnih inhibitora ponovnog preuzimanja serotonina (SSRI) i kognitivno-bihejvioralne terapije (KBT), koja se često kombinuje sa lijekovima. KBT se fokusira na promjenu negativnih misli i ponašanja radi poboljšanja emocionalne regulacije i raspoloženja.

Udruženja za bihejvioralne i kognitivne terapije i Američko psihološko udruženje nude pretražive spiskove obučenih terapeuta za KBT.