Društvo
Nizozemska blokira otvaranje Klastera 3 sa Srbijom, vladavina prava glavna prepreka
Nizozemska neće podržati otvaranje Klastera 3 u pristupnim pregovorima Srbije sa Evropskom unijom zbog izostanka napretka u oblasti vladavine prava, potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa iz Ministarstva vanjskih poslova te zemlje.
Portparol Ministarstva vanjskih poslova Nizozemske u izjavi za RSE podsjetio je da je Evropski savjet još u zaključcima iz 2024. godine naveo da je ključno da Srbija ostvari značajan dalji napredak, između ostalog, u oblasti vladavine prava.
„Procjena vlade Nizozemske o Paketu proširenja za 2025. godinu i dalje važi: otvaranje Klastera 3 u ovom trenutku ne bi bilo zasnovano na zaslugama, imajući u vidu zabrinutost u pogledu vladavine prava“, navodi se u odgovoru portparola Ministarstva vanjskih poslova Nizozemske.
Kako RSE saznaje iz diplomatskih izvora, najmanje pet država članica Evropske unije ne podržava otvaranje Klastera 3. Pored Nizozemske, koja je ovaj stav zvanično potvrdila, među zemljama koje se protive nalaze se, između ostalih, tri baltičke države i Švedska.
Razlozi za protivljenje uglavnom se odnose na stanje u oblasti vladavine prava, dok se kod pojedinih država, kako je rečeno za RSE, ne može zanemariti ni činjenica da Srbija nije uvela sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.
Neuvođenje sankcija Rusiji bio je prvi razlog zbog kojeg je proces pristupnih pregovora Srbije sa Evropskom unijom praktično blokiran od decembra 2021. godine. U međuvremenu je došlo do pogoršanja stanja u oblasti vladavine prava, što je odraženo u izvještajima Evropske komisije.
U posljednjem non-pejperu o vladavini prava, Evropska komisija navela je da Srbija nije ostvarila ključni napredak u oblastima vladavine prava, borbe protiv korupcije i slobode medija, koje i dalje predstavljaju glavnu prepreku za nastavak pristupnih pregovora sa EU.
EU izražava ozbiljnu zabrinutost zbog pojačanog političkog pritiska na pravosuđe, izostanka rezultata u procesuiranju slučajeva korupcije na visokom nivou, sve učestalijih napada na novinare, kao i zbog pogoršanja izbornog ambijenta.
Klaster 3 odnosi se na konkurentnost i inkluzivni rast i obuhvata osam pregovaračkih poglavlja. Evropska komisija još je 2021. godine ocijenila da su ispunjena mjerila za njegovo otvaranje.
Kako je RSE ranije izvijestio, u evropskim institucijama razmatraju se mogućnosti da Srbija tokom jula dobije ohrabrujuće političke signale, u trenutku koji se u Briselu ocjenjuje kao povoljan za politiku proširenja. Tu inicijativu podržavaju i pojedine države članice, uključujući Francusku.
Međutim, za otvaranje ili zatvaranje klastera u pristupnim pregovorima neophodna je saglasnost svih država članica Evropske unije.
Beograd očekuje odluku tokom jula
Zvanični Beograd smatra da je krajnje vrijeme da Evropska unija odobri otvaranje Klastera 3 u pregovorima o članstvu Srbije.
Ambasador Srbije pri Evropskoj uniji i glavni pregovarač u pregovorima o članstvu, Danijel Apostolović , kaže da želi da vjeruje da će države članice donijeti odluku o otvaranju ovog klastera tokom jula.
„To bi bilo važno, ne samo za Srbiju, već i za EU. Po ocjeni Evropske komisije, mi smo za to bili spremni još prije pet godina. Zato očekujem da će države članice ostati dosljedne principu zasnovanom na zaslugama i da će uvažiti preporuku Evropske komisije, koja je pet puta ponovljena u njenim izvještajima“, rekao je Apostolović za RSE.
On ističe da vlasti u Beogradu ozbiljno rade na ispunjavanju reformskih obaveza. Navodi da su završeni brojni važni koraci, uključujući usklađivanje seta pravosudnih zakona sa preporukama Venecijanske komisije, ispunjavanje preporuka ODIHR-a za unapređenje izbornih uslova, kao i izbor članova Savjeta REM-a.
'Izuzetno naivno' očekivati da će Srbija ispuniti preuzete obaveze
Srđan Majstorović iz Centra za evropske politike smatra da je očekivanje da će vlast u Beogradu primijeniti suštinu preuzetih obaveza iz pristupnih pregovora „izuzetno naivno“. Podsjeća da je Srbija poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, otvorila prije gotovo jedne decenije.
„Umjesto da, u skladu sa preuzetim obavezama, unapređuje standarde u ovoj oblasti, realnost u Srbiji, kao i brojni nezavisni izvještaji uglednih međunarodnih organizacija, pokazuju upravo suprotno“, rekao je Majstorović za RSE.
On ukazuje da se slična situacija bilježi i u poglavljima 25 i 26, koja se odnose na nauku i obrazovanje i koja su privremeno zatvorena još prije deset godina.
Zbog pritisaka na univerzitete tokom prethodnih godinu i po, upozorava, nije isključeno da bi moglo doći čak i do njihovog ponovnog otvaranja.
Najnovije vijesti u vašem džepu!