Nina Redžepagić o izazovima i profesionalizaciji event industrije u Crnoj Gori

Nina Redžepagić, vlasnica kompanije OR iz Podgorice, ističe važnost profesionalizacije event industrije i strateških komunikacija u poslovanju. Sa dvadeset godina iskustva u komunikacijama, produkciji događaja, filmu i pozorištu, izgradila je karijeru koja povezuje kreativnu industriju, biznis sektor i javne institucije.

Tokom karijere radila je na brojnim komunikacijskim strategijama, uključujući uspješnu kampanju tokom pandemije COVID-19 za Institut za javno zdravlje Crne Gore. Kao konsultantkinja i predavačica, aktivno doprinosi razvoju nove generacije komunikacijskih profesionalaca.

Redžepagić naglašava da broj događaja u Crnoj Gori predstavlja fenomen u regionalnim okvirima, ali da to ne garantuje njihov kvalitet ili doprinos razvoju destinacije. Organizacija događaja zahtijeva ozbiljnu stručnost i kontinuirano usavršavanje, jer su događaji složeni komunikacijski alati koji objedinjuju kreativnost, menadžment i psihologiju publike.

Ona ukazuje na paradoks društvenih mreža, gdje obilje informacija često stvara utisak da je svaka profesija jednostavna. „Živimo u vremenu u kojem svi imaju mišljenje o svemu, a rijetki imaju strpljenja da ovladaju nekim vještinama. Upravo je razlika između mišljenja i stručnosti ono što odvaja entuzijazam od profesionalizma."

Najveći izazov komunikacijske industrije danas je obilje informacija i teškoća da se bude zaista saslušan. Povjerenje postaje ključni element komunikacija, a aktivno slušanje je jednako važno kao i sposobnost da se pošalje poruka. Redžepagić citira Coveyja: „Većina ljudi ne sluša s namjerom da razumije, već s namjerom da odgovori."

Ona ističe da komunikacije nisu samo odnosi s medijima, već alat za izgradnju povjerenja, upravljanje reputacijom i stvaranje dugoročnih odnosa sa svim javnostima. Kompanije koje razumiju komunikacije kao investiciju grade snažnije brendove i otpornije organizacije.

Među izazovima event industrije su nedostatak sistemske evaluacije uticaja događaja, loša koordinacija termina događaja i organizacija bez jasno definisanog koncepta ili ciljne publike. Redžepagić naglašava da organizacija događaja zahtijeva godine iskustva i strateško promišljanje, jer se prije svega radi o upravljanju ljudskim resursima.

Kada je riječ o medijskoj pismenosti mladih, ona postavlja pitanje jesu li odrasli dovoljno medijski pismeni. Naglašava potrebu da medijska pismenost postane dio svakodnevice i kulture življenja, jer mladi često teško razlikuju vjerodostojne izvore od dezinformacija, naročito na društvenim mrežama.

Redžepagić je optimistična u pogledu mladih u Crnoj Gori, ističući njihovu kreativnost, odgovornost i angažman u međunarodnim programima, volontiranju i kulturnim projektima. Smatra da ulazak Crne Gore u Evropsku uniju predstavlja proces društvenog sazrijevanja i jačanja vrijednosti otvorenog društva.

Na kraju, ističe da bi se, ukoliko se ne bi bavila komunikacijama, vjerovatno posvetila akademskoj zajednici ili poljoprivredi, jer obje oblasti stvaraju vrijednost koja traje. Posebno cijeni rad sa mladima, čija energija i radoznalost predstavljaju podsjetnik da društvo uvijek ima potencijal za napredak.