Društvo
Nigerija postala pridružena članica Međunarodne agencije za energiju
Nigerija je zvanično postala pridružena članica Međunarodne agencije za energiju (IEA), pridruživši se grupi zemalja koje pokrivaju preko 80% globalne potražnje za energijom.
Nigerija je postala pridružena članica Međunarodne agencije za energiju (IEA), čime se pridružila grupi zemalja koje sada predstavljaju više od 80 odsto globalne potražnje za energijom.
Upravni odbor IEA jednoglasno je podržao prijem Nigerije u svojstvu pridružene članice.
Nigerija je veliki proizvođač nafte i gasa, a sa više od 240 miliona stanovnika ubraja se među najveće afričke ekonomije.
Kao članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), Nigerija se suočava sa izazovima u energetskom sektoru, uključujući proširenje pristupa pouzdanim i cjenovno pristupačnim energetskim uslugama za milione ljudi bez pristupa električnoj energiji.
Izvršni direktor IEA, Fatih Birol, kazao je da Nigerija radi na jačanju energetske sigurnosti, podsticanju ekonomskog rasta i širenju pristupa energiji, te da će intenzivnija saradnja sa IEA donijeti značajne koristi objema stranama.
Nigerijski ministar za naftne resurse zadužen za gas, Ekperikpe Ekpo, pozvao je afričke države da prihvate saradnju sa IEA kako bi zajednički radile na ostvarivanju ključnih razvojnih ciljeva, uključujući obezbjeđivanje pristupa energiji za stanovništvo i industrijalizaciju.
Prema podacima OPEC-a, Nigerija je prošle godine proizvodila prosječno 1,34 miliona barela nafte dnevno, dok je izvoz naftnih derivata iznosio 170 hiljada barela dnevno.
IEA je navela da je povećan izvoz goriva iz Nigerije u posljednjim mjesecima doprinio većoj otpornosti međunarodnog tržišta u uslovima poremećaja u isporukama iz Persijskog zaliva.
Evropa je od početka aprila iz Nigerije uvozila između 78 hiljada i 96 hiljada barela kerozina dnevno, što je najveći nivo otkako specijalizovane kompanije Kpler i LSEG prate te podatke.
Stručnjak kompanije Wood Mackenzie za rafinerije, hemijsku industriju i tržište nafte, Alan Gelder, rekao je za Reuters da su evropske rafinerije na preradi nigerijskog kerozina ostvarivale maržu od oko 15 američkih dolara po barelu.
Prema njegovoj procjeni, marže nigerijske rafinerije Dangote vjerovatno su dvostruko veće, zahvaljujući pristupu domaćoj sirovoj nafti, velikim prerađivačkim kapacitetima i visokom tehnološkom nivou postrojenja.